U nevolji se plaća i kamata od deset odsto mesečno
Ukoliko i tu nema šansi da se dobije novac, na tapetu je prodaja zlatnog nakita. Mnogima je, međutim, teško da se od lančića ili dukata odvoje zauvek i poslednja šansa im je zalagaonica. Istina, to će ih papreno koštati.
Tu se novac dobija odmah, a mesečna provizija se plaća od pet do deset odsto. U pojedinim zalagonicama date predmete čuvaju do dve godine, pod uslovom da se provizija plaća redovno. Druge pak dozvoljavaju da to ide unedogled uz plaćenu proviziju. O tome koliko su građani koji do novca stižu na taj način bukvalno odrani najbolje govori podatak da se kod nas kamate na dinarske kredite kreću oko osam odsto, ali na godišnjem nivou. Zalagaonice su skuplje od najskupljeg kredita.
Kako to može i otkud sada sve to, pitaće mnogi.Može jer naši propisi ne poznaju zalagaonice. Njihov rad nije regulisan ni na koji način. Tim poslom se poluilegalno bave menjačnice, antikvarnice i zlatare i ko zna ko još.Kada se radi o novcu nadležna je Narodna banka Srbije. Oni jasno kažu: NBS nije ovlašćen za davanje saglasnosti za obavljanje delatnosti zalagaonica, određivanje uslova za rad te delatnosti, evidenciju zalagaonica, ni za njihovu registraciju. Stoga nije nadležan ni za nadzor nad njihovim radom niti poseduje podatke o njihovom poslovanju. Zakon o bankama jasno kaže da niko sem banaka ne može da se bavi primanjem depozita. Isto važi i za davanje kredita i izdavanje platnih kartica.
Ko postupi protivno navednoj zabrani, čini krivično delo za koje je predviđena kazna zatvora koja se kreće od tri meseca do pet godina, odnosno od jedne do osam godina. Strože kažnjavanje je predviđeno ako je ostvarena imovinska korist. Šta se pak događa na terenu?Nevoljnik kome je potrebno 100.000 dinara naći će se u prilično teško situaciji jer zalagaonice biraju imovinu. U jednoj novosadskoj rekli su da za tu sumu mogu da se založe čekovi i zlatan i srebrni nakit. Drugi vredni predmeti nisu dobrodošli.
Provizija je tu deset odsto i plaća se svakog meseca. Stranka ima fore dve godine da vrati dug ako redovno plaća proviziju. Ukoliko u tom roku ne vrati pozajmljenu sumu, založeni čekovi i nakit prelaze u vlasništvo zalagaonice. Preporučuju da se uzimaju manje sume ako ne treba odmah velika jer je tu provizija oko pet odsto. Predmet koji se zalaže mora biti od 30 do 50 odsto vredniji od sume koja se isplaćuje.
Kada su u pitanju predmeti koje primaju, nešto su fleksibilniji u jednoj zalagaonici u Zrenjaninu. Osim čekova, zlatnine i srebrnine, tu je i mogućnost da se založe laptop računari, TV prijemnici i druga vrednija tehnička roba. Provizija je devet odsto mesečno. Dok je stranka plaća, roba će je čekati, a tako može unedogled. Uz proviziju od devet odsto mesečno isplatiće sve što je uzeo pa i malo više za godinu dana. Sve ostalo je čist ćar zalagaonice.
Sve to govori da je potrebno da se rad zalagaonica što pre reguliše. One postoje u gotovo svim zemljama Evropske unije. Harmonizacija našeg zakonodavstva bi tu svakako dobrodošla.
Kada oblast nije regulisana, radi ko šta hoće. Zato se lako može dogoditi da o zalagaonicama prvo čitamo na stranicama crne hronika pa da se tek onda njihov rad reguliše zakonom i drugim propisima
D. Vujošević
Nema ih u APR-u
U podacima Agencije za privredne registre zalagaonica gotovo da nema. S obzirom na to da one kod nas nisu regulisane propisima kao posebna privredna delatnost, i ne vode se posebno. Međutim, u nekoliko slučajeva zalagaonica se javlja u imenu firme preduzetnika ili preduzeća. Oni kojima usluge zalagaonica zatrebaju, neće se mnogo mučiti da ih nađu. Na internetu se lako nađu specijalni sajtovi s podužim spiskom svih gradova i većih mesta u Srbiji u kojima postoje, a dovoljno je i izaći na ulicu.