Tekstilna industrija Srbije muku muči s ilegalnim tržištem
Tekstilna industrija Srbije nekada je bila veoma razvijena, u tom sektoru radilo je više od 250.000 radnika, bilo je preko stotinu tekstilnih fabrika, a godišnji izvoz bio je vredan više od pet milijardi dolara.
Nažalost, slika je danas mnogo drugačija. Naime, devedestih godina prošlog veka mnogi poslovi su zbog sankcija izgubljeni, usledila je tranzicija, a potom i veoma loše privatizacije, koje su dovele do drastičnog pada tog sektora. Mnoge fabrike više ne postoje, a u toj privrednoj grani sada radi oko 45.000 ljudi, a malo ko se još seća fabrika „Kluz”, „Beko”, „Prvi maj”, TIZ „Zemun”, „Novitet”, „Ugled”, Kulske štofare, „Planteksa”, „Jumka” ...
Oporavak je spor i dugotrajan, ali ipak, modna i tekstilna industrija, posle godina opadanja, počinje da beleži rast. Tako je industrija kože i tekstila lane imala izvoz veći od 1,1 milijardu dolara, što je rast od 13 odsto u odnosu na 2015. godinu, a zaposleno je i 10.000 novih radnika. Da tekstilna industrija ima potencijal za razvoj govori i broj od 1.950 preduzeća koji posluju u toj grani i 5.400 preduzetničkih radnji koje se bave proizvodnjom tekstilnih proizvoda, a ove godine očekuje se rast izvoza od 15 odsto.
Dakle, to je perspektivna grana privrede, ali je suočena s velikim problemima. Naime, oni koji u njoj posluju kao najveći problem u poslovanju navode sivu ekonomiju, nelojalnu konkurenciju, visoke dažbine i nedostatak kvalifikovane radne snage. Podaci govore da je svaki drugi komad garderobe u Srbiji proizveden ili se prodaje na crno pa je neophodno da inspekcije i Uprava carina ozbiljnije pristupe rešavanju tog problema da bi se pomogao razvoj te inustrijske grane i povećao izvoz.
Podaci Inspekcije rada ukazuju na to da vlasnici tekstilnih firmi u velikoj meri angažuju radnike na crno, a inspektori ne kriju da su te firme od početka godine pod pojačanim nadzorom. Prilikom kontrole više od 600 poslodavca, kod trećine je zatečeno više id 400 radnika na crno.
Da je u tom sektoru siva ekonomija zaista dominantna, govore i podaci istraživanja koje su uradili NALED, USAID i Inženjerska komora Srbije – samo u toj oblasti budžet Srbije godišnje izgubi oko 800 milona evra.
D. Mlađenović
Najviše se izvozi na evropsko tržište
Od ukupnog broja tekstilnih preduzeća u Srbiji, 15 odsto radi sopstveni brend i izvozno je orijentisano, 20 odsto radi kolekcije za domaće tržište, a 65 odsto uslužne poslove. Proizvodi se tradicionalno izvoze na evropsko tržište, a najviše u Italiju, Nemačku, Rusiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Rumuniju, Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju i Belgiju.