Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Od nove godine radi centralna evidencija stvarnih vlasnika

21.01.2019. 12:18 12:19
Piše:
Foto: pixabay.rs

Poslednjeg dana prošle godine na internet stranici Agencije za privredne registre omogućen je pristup Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, u koji se do kraja ovog meseca, 31. januara, moraju upisati svi oni koji imaju najmanje 25 odsto vlasništva u privrednom subjektu.

Centralna evidencija stvarnih vlasnika je jedinstvena javna elektronska baza podataka koja sadrži podatke o fizičkim licima koja su stvarni vlasnici nekog pravnog lica, odnosno registrovanog privrednog subjekta. U evidenciju se moraju uneti sve nastale promene podataka, bilo da je u pitanju upis, promena ili brisanje podataka.

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su početkom juna prošle godine, po hitnom postupku, Zakon o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, koji predviđa formiranje posebnog registra s imenima stvarnih vlasnika privrednih subjekata. Tim zakonskim aktom nastaje obaveza ovlašćenim licima da odrede stvarnog vlasnika pravnog lica koji direktno ili indirektno imaju više od 25 odsto udela. Pravna lica – registrovani privredni subjekti – imaju obavezu da odrede ko su im stvarni vlasnici kapitala i da za to obezbede odgovarajuću dokumentaciju, a zatim da ih evidentirtaju u Centralnoj evidenciji.

Glavni razlozi za donošenje Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika je sprečavanje daljeg prikrivanja stvarnih vlasnika domaćih i stranih privrednih subjekata. Jedan od važnijih razloga je i poboljšanje postojećeg sistema otkrivanja načina pranja novca i finansiranje terorizma, kao i borba protiv toga, čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s evropskim i međunarodnim standardima.

Uprava za sprečavanje pranja novca je zbog početka rada Centralne evidencije stvarnih vlasnika sačinila smernice za njegovo „čitanje”. U njima se ističe da je, osim transparentnosti stvarnog vlasništva nad pravnim licima i trastovima, od nemerljivog značaja da obveznici Zakona o sprečavanju pranja novca na jedinstven način utvrđuju stvarnog vlasnika stranke, kao i da vrše druge radnje i mere prepoznavanja i praćenja firme. Utvrđivanje stvarnog vlasnika firme, po obrazloženju iz Smernica, igra ključnu ulogu u eventualnom prepoznavanju transakcija i lica za koje postoji osnovana sumnja da se radi o pranju novca ili finansiranju terorizma. Uloga Uprave za sprečavanje pranja novca je i da poseduje informacije o takvim transakcijama i licima, koje dobija od obveznika, prikuplja, analizira i da ih, ako utvrdi da postoje osnovni sumnje da se radi o pranju novca i finansiranju terorizma, prosleđuje nadležnim organima.


Strani zastupnik mora imati sertifikat

Jedno od pitanja koje je ovih dana stiglo APR-u je i šta se događa ukoliko je zastupnik strano lice, a njegov elektronski sertifikat ne sadrži evidencijski broj stranca. U APR-u odgovoraju da ukoliko zastupnik – strano lice – nije u mogućnosti da dobije elektronski sertifikat s evidencijskim brojem, preporuka je da se u APR-u imenuje drugi zastupnik. Imenovano domaće ili strano lice mora da poseduje validan elektronski sertifikat, a to znači da domaće lice mora imati sertifikat s JMBG-om, a strano sertifikat s evidencijskim brojem stranca.


Ministar privrede Srbije Goran Knežević doneo je početkom decembra prošle godine Pravilnik o sadržini Centralne evidencije radi sprovođenja evidentiranja stvarnih vlasnika privrednih subjekata. Po tom aktu, u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika podatke mora uneti stvarni vlasnik – fizičko lice koje je neposredno ili posredno imalac 25 odsto ili više udela, akcija ili prava glasa, zatim fizičko lice koje je neposredno ili posredno imalac 25 odsto ili više udela, zatim onaj ko ima isto toliko kapitala u privrednom društvu.

Obavezu da evidentiraju podatke o stvarnim vlasnicima imaju sva privredna društva upisana u Registar privrednih subjekata u Agenciji za privredne registre, zatim društva u likvidaciji, zadruge, organci stranih privrednih društava, poslovna udruženja, udruženja i savezi udruženja, fondacije i zadužbine, ustanove i strana predstavništva privrednih društava, udruženja, zadužbina i fondacija. U isto vreme, tu obavezu nemaju preduzetnici, javna akcionarska društva, privredna društva u stečaju, privredna društva u prinudnoj likvidaciji, društva i ustanove u kojima je država, pokrajina ili opština jedini član, odnosno osnivač, političke stranke, sindikati, sportske organizacije i udruženja i crkve i verske zajednice.

LJ. Malešević

Piše:
Pošaljite komentar