Dinaru se visoka inflacija ne zaboravlja lako
Evropska unija nedavno je preporučila Srbiji da više koristi domaću valutu na svom tržištu jer bi to sprečilo probleme koji
nastaju zbog promene kursa.
Dinar je već tri godine stabilan, više nego što je bio ikada pre, inflacija je u granicama ciljane, pa i manja, na kursnoj listi nema većih promena – kurs je oko 122-123 dinara za evro, rastu štedni ulozi u domaćoj valuti, a stanovništvo već više od godinu uzima najpopularnije kredite za refinansiranje uglavnom u dinarima. Ipak, i štednja i dinarski krediti su još uvek mali u odnosu na uloge u evrima i indeksirane kredite. Za obe pomenute kategorije to je tek nekoliko procenata, mada država već nekoliko godina podstiče dinarsku štednju, a prinos od kamate na dinare je oslobođen poreza od 15 odsto. Dodajmo tome da mali preduzetnici i poljoprivrednici sve više traže dinarske kredite. Međutim, sve je to dosta skromno.
Osim kredita i štednje, kod nas je domaća valuta zapostavljena i u običnom životu. U dinarima računamo samo artikle iz potrošačke korpe i komunalne račune, a za sve veće vrednosti, poput automobila ili stanova, tu je evro, pa se cene vozila. čak i u reklamnim kampanjama, prezentuju u valuti Evropske unije.
O tome može li dinar stajati malo bolje na domaćem tržištu stručnjak s Beogradske bankarske akdemije dr Vladimir Medan kaže:
– Još su svima u živom sećanju godine visoke inflacije – podseća on. – Mi smo te visoke stope imali decenijama, a dinar je stabilan tek tri godine i moraće da prođe još dosta godina bez turbulencija da se nepoverenje u domaću valutu značajnije smanji. Pri tome, ne treba zaboraviti da se kod valuta poverenje gradi godinama, a u slučaju naglih promena lako i brzo gubi.
Iz bankarskog ugla prvi čovek Oportjuniti banke Vladimir Vukotić stanje domaće valute procenjuje na sledeći način:
– Naši klijenti, najvećim delom mali i srednji preduzetnici i poljoprivredna gazdinstva, sve više se interesuju za kredite u domaćoj valuti – veli Vukotić. – Prvi put nam se ove godine dogodilo da su nam veći plasmani u dinarima nego oni indeksirani. Međutim, štednja je kod nas uglavnom u deviznim iznosima pa bankama nije lako da obezbede izvore u domaćoj valuti.
Kamate na oročene uloge u evrima su tek procenat, a na uloge po viđenju čista nula. To, međutim, ne obeshrabruje devizne štediše, posebno one koji imaju male uloge. Tek, vlasnici dve-tri hiljade evra se odlučuju da prebace koju hiljadarku u dinare i da je oroče. I sve to uprkos činjenici da su kamate za dinare od 1,5 do 5,5 odsto, zavisno do dužine oročenja.
Ostaje da vidimo da li će dinar pre steći veće poverenje kod nas ili će Srbija pre ući u evrozonu.
D. Vujošević