DA LI JE ISPLATIVO ZAPOČETI IT POSAO U SRBIJI Anđeli zainteresovani, NA BANKE SE SLABO OSLANJAJU
Poslednjih godina sve oči ekonomista uperene su u rastuću IT zajednicu u Srbiji, u čiju se efikasnost i konkurentnost sve više uzdamo. Poslovi iz ovog sektora i dalje drže ozbiljne pozicije kada je vrednost kapitala koji donose u pitanju, i san skoro svakog mladog čoveka je da se na neki način uključi u ovu struju. Rastući biznis gladan je ideja, pa, teško početi IT posao u Srbiji?
Na ovo pitanje pokušali su da odgovore zaposleni u „Garaži“, zajednici investitora i osnivača domaćih teh-startapa.
Istraživanje je obuhvatilo 24 fonda takozvanog rizičnog kapitala i dve grupe „biznis anđela“ iz deset zemalja, uključujući Srbiju, region i Evropu. Svi oni su u prethodne dve godine posetili naš ekosistem i razgovarali sa barem pet startapa - kaže se u izveštaju „Garaže“.
Kada su srpski startapi u pitanju, godina 2021. bila je savršena za ovu vrstu započinjanja poslovanja, jer je prikupljeno 141 milion evra, a prosečna suma pogodbe iznosila je 7,9 miliona. Najgora godina bila je 2023, kada je prikupljeno samo 17 miliona evra, a prosečna pogodba iznosila je samo 853.000 evra. U 2024. godini, srpski startapi privukli su skoro duplo više rizičnog kapitala u odnosu na prethodnu godinu, iako je broj transakcija ostao nepromenjen. Dok je 2023. bila godina s najnižim nivoom finansiranja, ukupni trend je bio u skladu s ostalim zemljama u regionu.
Sve više „anđeoskih investitora“
Posebno je značajan porast aktivnosti „anđeoskih investitora“ u Srbiji, što je dovelo do većeg broja ulaganja pre same realizacije ideje. To je pozitivan signal za startape u ranoj fazi razvoja. Nadu uliva i činjenica da su startapi obezbedili dovoljno kapitala za održavanje poslovanja do sledeće faze finansiranja.
Iako je ukupan broj transakcija ostao isti, povećanje ukupnog finansiranja ukazuje na rast prosečne veličine investicionih rundi, dok je medijalna vrednost rundi ostala relativno nepromenjena.
Pričaj, i vrata će ti se otvoriti
- Osnivači često potcenjuju snagu svoje mreže kontakata. Da bi rasli i bolje iskoristili svoj društveni kapital, treba da unaprede veštine pripovedanja i umrežavanja. Oni koji postavljaju prava pitanja pravim ljudima stiču dragocene uvide i neprekidno otvaraju nove mogućnosti. Što više komuniciraju sa globalnim kupcima, investitorima i kolegama iz industrije, to više podrške i zamaha mogu izgraditi - rekla je Milena Milić, menadžerka “Garaže”.
Pejzaž finansiranja startapa u Srbiji nije se značajno promenio između 2023. i 2024. godine, pri čemu su većina izvora finansiranja zabeležila samo manje oscilacije.
Samofinansiranje i dalje predstavlja dominantan izvor nalaženja novca za početak posla, i porastao je sa 91,6 posto u 2023. na 92,5 posto u 2024, dok su grantovi i dalje na drugom mestu po učestalosti i zabeležili su pad od 4,3 posto, te sada iznose 56,2 posto.
Porodica i prijatelji prošle godine uložili su oko 14,9 posto novca, što je nešto manje nego 2023, kada su uložili 16,8 posto, dok je procenat bankarskih pozajmica ostao isti – 3 posto.
Najznačajnija promena dogodila se u oblasti rizičnog kapitala, čiji je udeo porastao sa 8,4% na 13,4%, što ukazuje na bolju spremnost srpskih startapa za privlačenje investicija. Ipak, glavni izvori finansiranja samofinansiranje i grantovi, zabeležili su pad u odnosu na prošlu godinu, i to treba da zabrine oni koji imaju ideju o kreiranju „aplikacije života“.
Zabrinuti za privlačenje kupaca
Srpski startapi uočili su tri promene između 2023. i 2024. godine, dok su ostali izazovi ostali u sličnom opsegu. Zabrinutost u vezi sa sticanjem kupaca porasla je sa 34,5% na 39,3%, dok su izazovi povezani sa zapošljavanjem opali na 28,4%, a razvoj tima na 11,4%. Ove promene ukazuju na pomeranje fokusa sa izgradnje tima ka širenju na tržištu, iako finansiranje i dalje ostaje najveći izazov, sa oko 60% startapa koji ga navode kao ključni problem.
Prekomerna usredsređenost na lokalna i regionalna tržišta u ranim fazama veoma je česta među srpskim startapima. Zbog nedostatka svesti o konkurenciji, osnivači često razvijaju proizvode koji su kopije postojećih rešenja i, iako poseduju neophodne veštine, ne uspevaju da stvore pravu inovaciju. Neanaliziranjem širih tržišta ograničavaju svoju mogućnost za skaliranje i privlačnost za investitore. Da bi rešavali velike probleme, treba da prate globalne trendove i steknu dublje razumevanje svoje industrije.
Za početak, treba da nauče kako će svoju ideju predstaviti zainteresovanim investitorima, a glavni savet je da budu – iskreni, kratki i jasni.
Ivana Radoičić