Ubice žena se ne kaju, žrtve retko prijavljuju nasilnike

"Iz razgovora koje smo obavili sa onima koji su osuđeni za ubistvo žene, zaključili smo da nema kajanja i ako se kaju, kako kažu, to je iz razloga što su upropastili, izričito, svoje živote", rekla je predstavnica Ženskog istraživackog centra za edukaciju i komunikaciju Nevena Petrušić.



Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Biljana Popović Ivković ukazala je na veliki problem da, iako žrtve mogu nasilnika anonimno da prijave, u većini slučajeva one to ne rade, čak ni njihova okolina.



"U 2018. godini imali smo 34 slučaja ubijenih žena, a čak za njih 27 policija nije imala prijave nasilja u porodici. Tendencija se nastavlja i ove godine, u 28 slučajeva ubistava, u 17 slučajeva nije bilo ranijih prijava nasilja", navela je Popović Ivković.



Ona je navela da žrtve nisu samo emotivne partnerke, već i majke, bake, ćerke, a ono što najviše zastrašuje jesu načini na koja su ubistva počinjena.



"Počionici na najsurovije načine ubijaju žene. Prema našim podacima, oni koriste noževe, fizičku snagu, čekiće, šipke, pa i lovačke puške kako bi ubili ženu, maćehu, baku, čak i bebu, odnosno ćerku. Nasilnik kada donese odluku da ubije, on će to i učiniti", poručila je Popović Ivković.



Prema statistici koju je iznela državni sekretar, u 2018. godini broj oštećenih žena krivičnim delom nasilje u porodici bio je 4.728, dok je od 1. januara do 12. novembra 2019. godine taj broj manji i iznosi 3.651. Broj žrtava ženskog pola za krivična dela sa smrtnim ishodom izvršenih u okviru porodice i partnerskih odnosa u 2018. godini je 34, dok je do novembra 2019. godine taj broj 28.



„Broj hitnih mera ukupno izrečenih na osnovu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici u 2018. godine je 27.042, od čega je 8.065 mera privremenog udaljenja učinioca iz stana i 18.977 mera privremene zabrane učiniocu da kontaktira žrtvu nasilja i da joj prilazi. Ukupan broj produženih hitnih mera u 2018. godini iznosio je 16.000. Tokom 2019. godine, zaključno sa 12. novembrom broj ukupnih hitnih mera izrečenih na osnovu Zakona je 23.097, od čega je 7.061 mera privremenog udaljenja učinioca iz stana i 16.036 mera privremene zabrane učiniocu da kontaktira žrtvu nasilja i da joj prilazi. Ukupan broj produženih hitnih mera do sada iznosi 12.675", rekla je Popović Ivković.



Ona je naglasila da se ženama žrtvama nasilja i eksploatacije mora poslati jasna poruka da nisu same i da su država, međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva, kao i celokupna javnost uz njih, da je važno ohrabriti ih i podržati da prijave nasilje, kako bi počinioci bili otkriveni i adekvatno kažnjeni. U vezi sa ovom temom, ona je apelovala na medije da izveštavaju sa posebnim senzibilitetom.



Državni sekretar je naglasila da su sprovedene brojne aktivnosti u cilju obuke policijskih službenika za postupanje u slučajevima sprečavanja porodičnog nasilja i pružanja zaštite žrtvama nasilja, kako je predviđeno Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici.



„Ministarstvo unutrašnjih poslova u toku 2017. i 2018. godine, u saradnji sa Kriminalističko-policijskim univerzitetom obučilo je 1.350 policijskih službenika za primenu Zakona. Do kraja januara 2020. godine, biće obučeno još oko 700 policijskih službenika kako bi policija bila još efikasnija u svom postupanju", rekla je Popović Ivković.



Ona je istakla i da su prevencija, pružanje pomoći, osnaživanje žrtava nasilja u porodici i trgovine ljudima prioritetne aktivnosti Ministarstva i da se nasilje mora smanjiti na minimum.



Državni sekretar MUP navela je da je to ministarstvo sprovelo brojne aktivnosti.



"Među njima su obuka službenih lica, narukvice za žrtve i nasilnike koje će biti uvedene u naredne tri godine kroz projekat "Unapređenje bezbednosti žena u Srbiji", a koji sprovodi Agencija ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost u Srbiji (UN Women), u saradnji sa MUP-om, a uz finansijsku podršku Norveške", zaključila je Biljana Popović Ivković, koja je podsetila da žrtve nasilja u porodici nasilnike mogu da prijave anonimno i besplatno pozivom na broj 0800100600.



Istraživanje o femicidu, koje su sproveli Ženski istraživacki centar za edukaciju i komunikaciju i FemPlatz, rađeno je tri godine i kroz njega su analizirane pravosnažne sudske presude za ubistva žena u Srbiji.



"U određenom broju slučajeva žene su prijavile nasilje, a institucije nisu blagovremeno reagovale. Pokazalo se da, čak i kada je nasilnik bio ranije kažnjen, nije promenio svoje ponašanje. Mi nemamo program za rad sa nasilnicima, koji bi obezbedili da se trajno izmeni njihovo ponašanje. Kada je reč o sudskim postupcima, efikasniji je rad sudstva nego tužilaštva", istakla je Nevena Petrušić.



Istraživanje je potvrdilo da su zlostavljači različitih zanimanja, fakultetskog obrazovanja i njih sve vezuje, kako kaže Petrušić, isti obrazac, opsesivno kontrolišu svoje partnerke i žene, i to je model po kojem se prepoznaju.



"Najčešće, okidač za ubistvo predstavlja trenutak kada žrtva poželi da napusti nasilnika", ispričala je Petrušić.



Zamenik ambasadora EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar istakla je da je nasilje nad ženama kukavički čin i da zaslužuje nultu toleranciju. Ona je najavila da će 22. novembra biti pokrenuta kampanja „16 dana aktivizma" protiv nasilja nad ženama.



„Rodna neravnopravnost i nasilje nad ženama su dve strane iste medalje, protiv kojih se treba boriti pođednako i bez odlaganja", istakla je Norčič.



Olivera Janković Leković iz Agencije UN Vomen istakla je je da žene koje se nalaze u situaciji nasilja moraju biti stavljene u centar intervencija svih nadležnih institucija koje su uključene u odgovor nasilja prema ženama i da za počinioce nasilja ne može da postoji nikakvo opravdanje i olakšavajuće okolnosti.



Konferenciju „Sprečavanje i iskorenjivanje femicida u Srbiji" su realizovale tri partnerske organizacije-Kuća rodnih znanja i politika iz Novog Sada, FemPlac iz Pančeva i Ženski istraživački centar za edukaciju i komunikaciju iz Niša, u okviru regionalnog programa koji podržava UN Vomen u Srbiji i finansira Evropska unija.