Mirović obišao ekipu serijala „Velikani srpske Vojvodine“
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je u Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima, filmski set i razgovarao sa snimateljskom i glumačkom ekipom, koja učestvuje u realizaciji igrano-dokumentarnog serijala „Velikani srpske Vojvodine“.
Nakon scena snimljenih u Muzeju grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi, u Zbirci strane umetnosti i Matici srpskoj, ekipa filmskih poslenika angažovana na stvaranju igrano-dokumentarnog serijala od 28 epizoda nastavila je juče snimanje u Patrijaršijskom dvoru u Sremskim Karlovcima.
Uz Mirovića ekipu stvaralaca obišli su i episkop sremski Vasilije, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Dragana Milošević i predsednik karlovačke opštine Nenad Milenković.
Projekat „Velikani srpske Vojvodine“ se realizuje u okviru programa obeležavanja 100 godina od prisajedinjena vojvođanskih krajeva Kraljevini Srbiji i pokrajinski premijer kao predsednik Odbora za obeležavanje tog značajnog događaja izrazio je juče zadovoljstvo što je imao priliku da se uveri u elan i trud koji se ulaže da bi se po prvi put osvetlile ličnosti i to vreme koje je bilo zaista izuzetno i prepuno velikih iskušenja.
„Produkcijska kuća „Beo medija“ uz pomoć Pokrajinske vlade prvi put u istoriji snima seriju kratkog formata o 28 ličnosti iz nacionalne, srpske prošlosti Vojvodine među kojima su Jaša Tomić, Svetozar Miletić, Jovan Jovanovića Zmaj, mitropoplit Stratimirović i mnogi drugi, koji su svojim trudom i pregnućem izvojevali slobodu krunisanu 1918. Godine“ rekao je Igor Mirović: „Serija se snima pod pokroviteljstvom Odbora za obeležavanje stogodišnjice prisajedinjenja Vojvodine ondašnjoj Kraljevini Srbiji, na čijem sam čelu. Reč je o serijalu kratke forme pogodnom za emitovanje preko interneta i televizije i koji treba da bude završen početkom maja. Nadam se da ćemo 13. maja na 170 - godišnjicu održavanja Majske skupštine imati priliku da vidimo prvu epizodu.“
„Trudimo se da to vreme dočaramo na zanimljiv način, jer je osnovna namena da nas ovaj serijal nauči nečemu i da bude dovoljno moderan da mlade generacije mogu lako da uspostave kontakt s tom temom. Pokušavamo da u što kraćem, na neki način u dvadesetprvovekovnom maniru Jutjuba, ostvarimo kontakt sa publikom, što je važno kada je reč o istorijskim ličnostima i događajima“, kaže reditelj Ivan Živković.
Mirović je najavio još jedan filmski projekat slične tematike u ovoj godini jubileja. Kako je rekao, u pitanju je igrani film i serija po scenariju Milovana Vitezovića, čije snimanje treba da počne za dva do tri meseca u saradnji s drugom produkcijskom kućom.
Serijal „Velikani srpske Vojvodine“ obrađuje temu prisajedinjenja Vojvode Kraljevini Srbije 1918. godine, ali ne obhvata samo istorijske ličnosti toga doba, nego sublimira događaje i ličnosti od 18. do 20. veka, sa naglaskom na period nacionalnog buđenja srpskog naroda u Austrougorskoj u drugoj polovini 19. i prvim decenijama narednog stoleća.
„Ličnosti koje obrađujemo koje nisu sve iz tog istorijskog perioda prisajedinjenja Vojvodine, ima ih i iz dublje prošlosti zato što se bavimo idejom i pokretom koji je rezultirao prisajedinjenjem 1918. Godine“, kaže reditelj Ivan Živković: „Bavimo se zapravo čitavom tom idejom koja je sazrevala kroz vreme. Za sada su u tom prikazu događaja i ličnosti učestvovali glumci Bojan Žirović, Gordana Đurđević Dimić i Nebojša Dugalić.“
Jedan od glumaca u ovom serijalu koji je juče prostorijama Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima snimao scene, Nebojša Dugalić, kaže da se nada što široj dostupnosti ovog projekta zato što je , kako je naglasio, stvar elementarne odgovornosti sećati se najznačajnijih ljudi svoga naroda, pogotovo onih koji su to postigli, odredivši neke istorijske tokove i prelomne trenutke u našoj prošlosti. Dugalić ima ulogu naratora, koji upoznaje gledaoce sa životima svih tih značajnih ljudi i pručuje da će to biti zanimljiva vizuelna i narativna šetnja kroz prostor i sve te biografije.
U nastanku serijala učestvuju sa stanovišta istorijske nauke prof. dr Ljubomirka Krkljuš, te istoričari dr Žarko Dimić, Đorđe Srbulović i Đorđe Bošković.
Zorica Milosavljević
Foto: Đ. Radivojević