Ljudi u gradu žive duže ako su okruženi zelenim površinama

Blagodat drveća u gradovima odavno je poznata jer drveće rashlađuje i čisti vazduh te apsorbuje gasove s efektom staklene bašte koji su glavni krivci za globalno zagrevanje. Naučnici s Instituta za globalno zdravlje u Barseloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan velik adut, a to je upravo smanjenje rizika preuranjene smrti.

"Više zelenila jednako je više zdravlja. Ljudi zapravo žive duže ako su okruženi zelenim površinama", tvrdi Mark Nijevenhujsen, direktor Instituta za urbano planiranje, okolinu i zdravlje.

Studija se koristila podacima iz devet  drugih studija i obuhvatila je više od osam miliona ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine te je najveća dosad sprovedena o toj temi, navode autori.

Koristili su se satelitskim snimkama kako bi izmerili količinu vegetacije, što je uključilo drveća, travnjake i grmlje u krugu od 500 metara od domova stanovnika.

Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pri tome su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih putova. Studija objavljena u časopisu "The Lancet Planetary Health journal", zaključuje da u gradovima od Barselone u Španiji do Perta u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za 4 posto.

Nijevenhujsen ističe da vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče fizičku aktivnost.

"Moramo povećati zelene površine u mnogim gradovima kako bi ljudi živeli zdravijim životom", rekao je.

Ujedinjene nacije procjenjuju da će dve trećine svetskog stanovništva živeti u gradovima do 2050. i stoga već sada brojni gradovi nastoje da povećajuzelene površine.

U Medelinu u Kolumbiji tako je zasađeno hiljade drveća kako bi oblikovao zelene koridore duž glavnih saobraćajnica, a Melburn u Australiji nastoji da udvostruči zelene kupole, koje čine krošnje drveća, na 40 posto do 2040. godine.