Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

KLIMATSKE PROMENE NAS I DIREKTNO UDARAJU U NOS Sezona alergija sve nam duže traje I RANIJE POČINJE

24.03.2024. 08:07 08:31
Piše:
Izvor: Pixabay / privatna arhiva

Alergolozi su unazad godinama tek sredinom marta očekivali povećanje u vazduhu koncentracije polena drveća: leske, jove, breze.., potom su na red dolazile trave, negde u maju, a zatim bi sredinom leta kretali korovi.

Klimatske promene su, međutim, značajno korigovale ovaj kalendar. Polen leske pojavio se još u decembru a trava početkom marta. Koncentracija breze bila je ovih dana na najvišem nivou a nekada je na njen uticaj bio najintenzivniji sredinom aprila.

Muka za alergične na ambroziju počinjala je u avgustu, a sada se s njom pate još od sredine jula; uz to, dok su uobičajeni simptomi, čak i kod najosetljivijih, iščezavali s prvim mrazevima – sada tih mrazeva praktično nema, pa pacijenti kubure sa curenjem iz nosa, svrabom očiju... sve do početka novembra. Jednostavno, cela „alergijska sezona” je ne samo pomerena za nekoliko nedelja nego i mnogo duže traje: nekada od marta do septembra, a sada se proteže na bezmalo celu godinu. 

– U kliničkoj praksi mi se više vodimo simptomima, jer testovi za alergene nisu baš uvek najpouzdaniji, naročito kada se radi o alergijskom rinitisu. Sada iskustveno znamo da nam se, na primer, kada su toplije zime, pacijenti osetljivi na polen leske javljaje već krajem januaru, početkom februara. I tako je nekoliko godina unazad. Ista je situacija i sa alergičnim na trave, koje sad očekujemo u aprilu a ne u maju. Međutim, I to može da objasni pojavu simptoma i onda kada ih ne očekujemo. Logično je naime da zimi ljudi imaju probleme s grinjama a ne leskom – pojašnjava za „Dnevnik” doc. dr Sanja Hromiš, upravnica Klinike za opstruktivne bolesti pluća i akutne pneumopatije Instituta za plućne bolesti u Sremskoj Kamenici.

Da li će se, zbog činjenice da nam se klima menja, pojaviti i neki novi alergeni? Verovatno, ali je možda i veći problem to što sve veće zagađenje u urbanim sredinama dovodi do promena u svojstvu postojećih alergena.  U prošlom veku vladalo je, naime, uverenje da su pluća potpuno sterilna, odnosno da u njima nema nikakvih bakterija. Međutim, sada se već puno zna o mikrobiomu pluća, baš kao što se zna i da se on značajno menja sa zagađenjem vazduha.  

– Ne samo da je koncentracija alergena na koje smo navikli znatno veća nego što je bila ranijih godina, nego i on sam postaje više alergogen: ista ona čestica koja je ranije izazivala manje simptoma sada ih izaziva više i teži su. Istovremeno, zbog zagađenja se menja i sluznica bronha, reaktivnija je i ljudi su onda posledično osetljiviji nego ranije. To je pogotovo prisutno kod male dece. Jednostavno, imunološka tolerancija se smanjuje, odnosno imuni odgovor više nije toliko adaptibilan. Drugim rečima, alergijske bolesti su definitivno u ekspanziji – prema nekim studijama, procenjuje se da će više od polovine čovečanstva do 2050. mučiti neka vrsta alergije.   

Naravno, postavlja se pitanje kako na to odgovoriti, a da to ne bude kljukanje populacije antihistaminicima. Prvi uslov je svakako podizanje svesti o tome šta se dešava – od uticaja klimatskih promena do sve veće zagađenosti vazduha, jer sve to utiče na širenje alergijskih bolesti. Podrazumeva se da to znači i redovno, precizno i pravovremeno informisanje građana o koncentracijama i polena i štetnih materija u vazduhu. Posledično, to mora da znači i podršku naučnicima, odnosno istraživačkim grupama koje su se tome posvetile, jer ne može se danas koristiti ista metodologija koja je možda bila efikasna pre pola veka, ali su se prilike od tada dramatično promenile.

– Ilustracije radi, zagađujuće čestice, koje su manje od dva mikrona, dospevaju u najudaljenije delove pluća, odnosno disajnih puteva, potom u krvotok, a onda finalno i u neke druge organe. I stoga moramo znati kolika je koncentracija takvih čestica kako bismo se adekvatno zaštitili. Slična je situacija i sa polenom. Podrazumeva se da nije isto kada imate 20 polenovih zrna po metru kubnom i kada ih je 120. U prvom slučaju reagovaće samo najosetljiviji, a u drugom svi koji su alergični, i imaće ozbiljnije simptome. Isto tako, nije isto ako izloženost toj koncentraciji od, recimo, 120 polenovih zrna traje pola sata ili pet sati, jer „obično” kijanje i svrab nosa može da se pretvori u gušenje.

Nije zgoreg znati – naprotiv - i da se polen najviše oslobađa u jutarnjim satima, kao i da ga ima mnogo više u vazduhu kad je suvo, toplo i vetrovito nego kada pada kiša; međutim, kada je velika vlažnost, tada polenova zrna pucaju, njihova veličina pada ispod dva mikrona i onda dospevaju u male disajne puteve te se simptom astme javlja mnogo češće. Takođe, dokazano je da je ambrozija koja raste kraj autoputa deset puta štetnija od iste takve u nekoj šumi, zbog kumulativnog efekta štetnosti njenog polena i aerozagađenja...

– Naravno, uz sve preventivne mere, od izuzetne je važnosti da se oboleli od alergijskih bolesti – leče! To važi i za tzv. lokalni alergijski sindrom, kada pacijenti imaju simptome, ali uobičajenim testovima – kožnim ubodnim ili merenjem koncentracije imunoglobulina E u krvi – ne može da se ustanovi da imaju alergiju, odnosno na šta su alergični. To znači da je alergija prisutna samo na lokalnom nivou. Ali svako zapuštanje simptoma alergije po principu „kijam već godinama” upravo s tim istim godinama razvija i potencijal da pacijent možda dobije astmu. Jer, naša klinička praksa je, nažalost, pokazala da se astma na kraju razvije kod čak trećine pacijenata koji su ignorisali simptome gornjih disajnih puteva i nisu ih na vreme lečili.

Miroslav Stajić

 

Autor:
Pošaljite komentar
I TRAVA PROCVETALA KAD JOJ VREME NIJE Evo kako će klimatske promene uticati na osobe sklone alergijama

I TRAVA PROCVETALA KAD JOJ VREME NIJE Evo kako će klimatske promene uticati na osobe sklone alergijama

17.03.2024. 09:10 09:34
NOVI UDAR NA DOMOVE ZDRAVLJA Ne znamo da li su bakterije, virusi ili alergije

NOVI UDAR NA DOMOVE ZDRAVLJA Ne znamo da li su bakterije, virusi ili alergije

13.03.2024. 09:17 09:24
PUNO POLENA U VAZDUHU ZBOG RANIJEG CVETANJA DRVEĆA Počinje sezona alergije

PUNO POLENA U VAZDUHU ZBOG RANIJEG CVETANJA DRVEĆA Počinje sezona alergije

04.03.2024. 07:23 07:44