PČELARI UPOZORAVAJU Lažni med preplavio pijace i markete; EVO KAKO DA NE BUDETE PREVARENI!
Klimatski uslovi ove zime pogoduju pčelama jer nije bilo velikih i dugotrajnih hladnoća, ali kakvo će vreme biti u narednim mesecima pčelare brine jer je lanjska godina bila sušna i po košnici nisu dobili puno meda, kaže za Dnevnik predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine Saša Čolak.
- Lane je bilo izvrcanog meda ispod proseka u poslednjih nekoliko godina, ali i ispod svakog proseka ako se ode nekoliko decenija unazad. Recimo, suncokretovog meda pčelari su pre deset i više godina imali i po 87 kilograma po košnici, a sada svega 22 do 25 kilograma – kaže Čolak.
Osim klime, koja je svake godine sve lošija, pčelare brine i što na tržištu ima mnogo falsifikovanog meda kojeg kupci sve teže mogu da prepoznaju i što je lažni med lako proizvesti dodavanjem raznoraznih sirupa.
- Med je samo ono što pčele iz prirode unesu u košnice i one same prerade, a pčelar od njih oduzme i u nepromenjenom stanju isporuči krajnjem kupcu - naglašava Čolak. - Čim je med kristalno čist i proziran (kao voda, na primer) bez dvoumljenja se može posumnjati da je po sredi falsifikat, mada je jedino validna analiza meda u ovlašćenoj laboratoriji. Takođe, i niska cena meda na rafovima može da bude signal da nešto nije u redu.
Koliko tačno na tržištu ima takvog lažnog meda teško je, napominje, proceniti, jer neki podaci ukazuju da ga ima i preko 90 odsto na tržištu, pošto ima dosta firmi koje se bave pakovanjem meda u čije tegle dodaju šećer u raznim oblicima, kao i arome, stvarajući lažni proizvod od kojeg imaju odlične zarade.
Treba gledati šta piše na deklaraciji
Predsednik pčelarskih organizacija Vojvodine Saša Čolak napominje da bi kupci trebalo da obrate pažnju prilikom kupovine meda šta piše na dekleraciji na tegli.
- Moralo bi da stoji šta se u tegli nalazi, jer je falsifikat sve ono što na deklaraciji nije napisano i što može da dovede u zabludu potrošača. Na našu žalost, med uglavnom kupujemo da bi popravili loše zdravlje, a relativno retko se kupuje kao hrana, i kada potrošači kupe falsifikat, zna se da od ozdravljenja i poboljšanja zdravlja nema vajde.
- Jedini način da se ova pojava spreči jeste sistemsko rešenje, a to znači non-stop kontrola preduzeća koja se bave proizvodnjom i pakovanjem meda i novčana kažnjavanja, koja u zakonskoj regulitivi, nažalost, nisu visoka, a trebalo bi da budu milionska, jer od lažnog meda lažni trgovci i proizvođači ostvaruju veliku zaradu, stvarajući tako i nelojalnu konkurenciju pravim pčelarima - ističe Čolak.
Dodaje da bi pravilnikom o medu trebalo da bude predviđeno koji su to dodaci koji se smatraju falsifikatima, na primer, glukozno-fruktozni sirupi i slično, a svakako se falsifikatom ne može smatrati med u koji su dodati orasi, kandirano voće, lekovito bilje i slično jer je to vidljivo i ne može da dovede u zabludu kupca.
Lažni med, kaže Čolak, može se prepoznati i po ceni. Ukoliko je ona nekoliko stotina dinara, znak je da se radi o falsifikovanoj robi, jer pravi med ne bi smeo da se prodaje ispod 700 do 1.000 dinara, u zavisnosti od vrste meda (suncokret, lipa, bagrem).
Trenutna cena u otkupu bagremovog meda je do 3,5 do 4 evra i kada se negde na rafovima pojavi „bagremov med” za 500-600 dinara, jasno je da med po toj ceni nije pravi. Nema te matematike koja može da se uklopi u ovu razliku u ceni, jer se počev od samog otkupa pojavljuju redovni troškovi transporta do pakeraja, pa tegle, poklopci, etikete, dekristalizacija, pakovanje, pretovari, marže pakera, marže u trgovinama.