JESTE LI GLADNI?
OVO SE KRIJUMČARI VIŠE OD ORUŽJA Crno tržište je prosto nezasito i tu se obrće više milijardi dolara godišnje APETIT ZA OVIM STALNO RASTE
Krijumčarenje robe je jedan od najprofitabilnijih oblika ilegalne trgovine u svetu, a hrana zauzima značajan deo ovog crnog tržišta.
Iako se krijumčarenje hrane često ne pominje u istom kontekstu kao trgovina oružjem, drogom ili ljudima, njegova vrednost se meri u milijardama dolara godišnje.
Visoke cene određenih prehrambenih proizvoda, stroge regulative i visoka potražnja podstakli su razvoj ovog ilegalnog sektora.
Zašto se hrana krijumčari?
Razlozi krijumčarenja hrane su raznovrsni, ali se obično svode na ekonomske faktore, zdravstvene regulative i ograničenja u trgovini. U mnogim slučajevima, proizvodi se krijumčare kako bi se izbegle visoke carine i porezi, što omogućava preprodavcima da ostvare enormne profite. Takođe, pojedini prehrambeni artikli su zabranjeni u određenim državama zbog sanitarnih ili ekoloških razloga, što krijumčarenje čini jedinom opcijom za njihove konzumente.
Najkrijumčareniji prehrambeni proizvodi
Tartufi – Ova luksuzna gljiva dostiže astronomske cene na tržištu, što privlači krijumčare koji ih ilegalno eksploatišu i prodaju van zvaničnih kanala. Crno tržište tartufa posebno je aktivno u Evropi i Aziji.
Plodovi mora – Krijumčarenje riba i morskih plodova, posebno vrsta koje su pod strogom regulativom, kao što su jegulje i morske krabe, predstavlja ogroman problem. U Aziji i Evropi krijumčari koriste ilegalne kanale kako bi zadovoljili rastuću potražnju. Tako su 2022. godine vlasti sprečile krijumčarenje pošiljke vredne 2,2 miliona dolara divljeg jastoga i njegovih mladunaca (wild pearl lobster and their clear babies).
Zlatni kivi – Ova voćna poslastica, koja raste samo na jednom mestu na svetu, bila je meta krijumčara 2016. godine, kada je pokušano krijumčarenje u Kinu pošiljke vredne 9,8 miliona dolara. Ograničena dostupnost i visoka cena čine ga primamljivim za ilegalnu trgovinu.
Meso divljači – Meso divljih životinja poput slonova, pangolina i majmuna ilegalno se prodaje na crnim tržištima, uglavnom u Aziji i Africi. Ovaj vid krijumčarenja ne samo da ugrožava životinjske populacije, već i nosi ozbiljne zdravstvene rizike.
Javorov sirup – Čist javorov sirup bio je predmet jedne od najvećih prevara koje je Kanada ikada videla. Zbog ograničenog perioda proizvodnje i visoke cene (flaša čistog sirupa može koštati i preko 40 dolara, što je 15 puta skuplje od jeftinih imitacija), krijumčari su uspeli da preusmere i prodaju velike količine ovog proizvoda na crnom tržištu. Između 2011. i 2012. godine, iz državnih rezervi Kanade ukradeno je oko 3.000 tona javorovog sirupa, vrednog preko 18 miliona dolara, što je postalo poznato kao „Velika krađa javorovog sirupa“.
Stokfiš – Sušena riba iz Norveške dostiže cenu od 65 dolara po kilogramu zbog jedinstvenog načina konzervacije i visoke potražnje na globalnom tržištu, posebno u Nigeriji, gde je ovaj proizvod deo tradicije.
Riblji mehur – Ovaj delikates iznutrica riba, naročito visoko cenjen u Aziji zbog navodnih zdravstvenih koristi, postao je popularan među krijumčarima jer legalna potražnja premašuje dostupnu ponudu.
Borba protiv krijumčarenja hrane
Vlade i regulatori širom sveta ulažu velike napore u sprečavanje krijumčarenja hrane kroz pojačane inspekcije, strože kazne i međunarodnu saradnju. Evropska unija, na primer, koristi sistem RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed) kako bi brzo identifikovala i sprečila ulazak ilegalne hrane na svoje tržište. Međutim, uprkos svim naporima, krijumčarenje hrane ostaje veliki izazov koji zahteva globalnu koordinaciju i strožu primenu zakona.
Krijumčarenje hrane nije samo ekonomski problem – ono može ugroziti javno zdravlje, biodiverzitet i nacionalne ekonomije. Dok god postoji velika potražnja za retkim i skupocenim prehrambenim proizvodima, krijumčari će tražiti načine da zaobiđu zakon i ostvare profit.