Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

BICIKLOM KROZ VOJVODINU: Gospođinci (2) Složni život na obalama Male bare

25.06.2024. 11:56 12:17
Piše:
Izvor: Robert Čoban

Centrom Gospođinaca preko puta Osnovne škole „Žarko Zrenjanin” dominira zgrada Srpske pravoslavne Crkve Sv. Arhiđakona Stefana. 

Najstarija pravoslavna crkva u selu bila je od mekog materijala (čerpića) sa svodom od pletera. Nalazila se na južnoj obali „Male bare", levo od ulaska u selo, gde se nalazila kuća porodice Lokić. Taj hram je kao i današnji koji je u centru sela bio posvećen Sv. Arhiđakonu Stefanu. Po gradnji nove crkve, stara je kao nepotrebna bila porušena. Sadašnja pravoslavna crkva podignuta je 1826-1828. na mestu gde su bile do tada kuće graničarskih zadruga Miše Mirkova, Jevte Ćurčića i Miše Pejina, kao i mlinovi Save i Marka Lokića i Jove Vasiljeva. Lokacija nove crkve je obeležena 31. maja 1823. u prisustvu bataljonskog komandanta, pukovnika Timotija Živkovića. 

Samu gradnju crkve nadzirala su dvojica „polira" bataljonskih. Za tu bogomolju se konstatuje 1893. da do tada još „nije tronosana" tj. osvećena. Za vreme Revolucije 1848-1849. među mnogim crkvama u tom delu Bačke stradala je ova u Gospođincima ali je posle Bune obnovljena sredstvima Habsburške monarhije i prilozima vernika. 

Ikonostas u hramu je u bogatoj eklektičarskoj rezbariji rad Johana Kistnera, izrađen između 1860. i 1870. Pozlatu je radio bečki majstor Topfer istih godina. Nikola Aleksić oslikao je ikone 1855/56. ali radio je izvesne izmene i popravke i sedamdesetih godina devetnaestog veka. Ikone se živopisane uljanim bojama na platnu koje je zatim kaširano na drvenu podlogu. Zidne slike uradio je takođe Nikola Aleksić između 1860. i 1872. Crkva ima četiri zvona koja su iz 1923.

U porti crkve zatičemo crni mermerni spomenik parosima iz porodice Beljanski kao i njihovim suprugama - popadijama.

Reč je o precima slavnog diplomate i kolekcionara čija Spomen-zbirka iz Novog Sada svakog leta organizuje Dane Pavla Beljanskog u Gospođincima sa veoma atraktivnim sadržajima koji u ovom selo donose neka od najznačajnijih dela srpskog i jugoslovenskog slikarstva 19. i 20. veka.

Pored SPC u selu postoji i Hrišćanska adventistička crkva koja ima veliku novu bogomolju. Hrišćanska adventistička crkva (HAC) ili Crkva adventista sedmog dana je protestantska verska zajednica koja svoje celokupno verovanje temelji isključivo na Svetom pismu, dok u potpunosti odbacuje Sveto predanje koje neguju tradicionalne hrišćanske crkve. Njihova najistaknutija verovanja, koja definišu i njihov naziv, su vera u Hristov drugi dolazak i svetkovanje biblijskog sedmog dana, odnosno subote pa ih zbog toga mnogi zovu i "subotarima".

Zanimljiv je istorijat HAC na ovim prostorima: "Čekaoci drugog Hristovog dolaska" krajem devetnaestog veka počinju da deluju u Vojvodini koja ubrzo postaje kolevka, a Novi Sad centar budućeg organizovanog delovanja Hrišćanske adventističke crkve u ovom delu Austrougarske. Ovoj crkvi, slično kao i Nazarenima prilaze najviše Srbi i to u selima u kojima u to vreme pravoslavna crkva nije bilo dovoljno aktivna. 1892. Vojvodinu posećuje adventistički propovednik i misionar Ludvig Ričard Konradi i propoveda u Reformatorskoj crkvi u Velikom Bečkereku (Zrenjaninu). Prvi primerci adventističke literature na srpskom jeziku pojavljuju se 1894. Mladi evanđelista Džon F. Hinergart 1898. dolazi u Vojvodinu i osniva prve subotne škole i mesne crkve.

U treću crkvu u selu odlaze ovdašnji Rusini i Ukrajinci. Grkokatolički parohijski hram Svetog arhangela Mihajla sagrađen je 1970. u vreme upravljanja parohijom sveštenika Julijana Hornjak-Kuhara. Parohijski dom podignut je zalaganjem stavrofora Joakima Hološnjaja 2000. Najznačajnije kulturno dobro parohije predstavlja ''Napristolno Jevanđelje'' iz prve na ovim prostorima 1752. sagrađene grkokatoličke crkve brvnare Svetog čudotvorca mirlikijskog Nikolaja u Ruskom Krsturu. Jevanđelje, štampano u Sinodalnoj moskovskoj štampariji krajem prve polovine 19. veka, poklonjeno je nakon proglašenja samostalne kapelanije 1934. a u cilju iniciranja redovnog činodejstvovanja, crkvi Svetog Arhangela Mihajla u Gospođincima.

Inače, ratni vihori 1914. i 1941. nisu zaobišli ni Gospođince i žitelje ovog sela. Iz tog vremena i danas se čuva u Srpskoj pravoslavnoj crkvi barjak sa 98 pločica — imena dobrovoljaca iz Prvog svetskog rata. Borba protiv fašističkog terora odnela je 71. žrtvu ovog malog bačkog sela.


„Susret kod Bodnarova" u čast slavnog umetnika

Najpoznatiji akademski slikar i vajar iz ovog dela Bačke svakako je Stevan Bodnarov (1905-1993). Rođen je u siromašnoj rusinskoj porodici u Gospođincima. Za vreme školovanja napušta bravarski zanat i 1925. stupa u Umetničku školu u Beogradu. Najpre je učio vajarstvo kod Petra Palavičinija, a potom slikarstvo kod Mihaila Milovanovića. Od 1930. je imao izlaganja na prolećnim i jesenjim izložbama u Beogradu, a samostalno izlaže je izlagao i 1933. u Beogradu i 1934. u Novom Sadu.

Boravio je u Parizu od 1934. do 1935. i 1938. do 1939. godine i tamo održavao izložbe. Za vreme Drugog svetskog rata, zbog učestvovanja u Narodnoosloboidlačkom pokretu (NOP), od 1942. do 1944. je bio zatvoren u Banjičkom logoru, a u proleće 1944. godine je otišao u partizane.

Učestvovao je 1957. na izložbi savremene srpske skulpture, Galerija ULUS-a, Beograd.

Bodnarov je ostao prilično dosledan svojim shvatanjima, zastupajući realistički stilski izraz u vajarstvu i u slikarstvu. Bavio se poslednjih godina minijaturom i u nju uveo dinamičniju fakturu. Kao slikar najviše se bavio slikanjem portreta i gradova. Bio je član Saveza komunista, a posle Socijalističke partije Srbije. Biran je za člana Saveta SR Srbije i člana Saveta SAP Vojvodine kao i jedan je od osnivača i aktivista Fondacije „Solidarnost Srbije”.

Umro je 20. maja 1993. u Beogradu a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Za svoj rad više puta je nagrađivan. Dobitnik je Nagrade Vlade NR Srbije 1947, Nagrade „4. juli“ 1973. godine, Sedmojulske nagrade SR Srbije 1973. godine, Nagrade „Božidar Valtrović“ 1984. godine, nagrde SUBNOR-a Vojvodine „Jovan Popović“ 1988. i Vukove nagrade 1988. godine. Nosilac je Ordena rada sa crvenom zastavom i Ordena zasluga za narod sa srebrnim vencem. U sećanje na njegov rad organizuju se likovne kolonije u Gospođincima pod nazivom „Susret kod Bodnarova”.


Na gospođinačkom groblju zatičemo neke od tragova ovih zločina. Jedan nadgrobni spomenik svedoči da su 16. januara 1942. u vreme zloglasne Racije ubijeni Todor Tomin Šumar (21), Maksim Čiplić (21), Branko Braca Isakov (18) i Miloš Gostojić (26).

Na pomalo oronuloj fasadi zgrade Mesne zajednice nalazi se još jedno svedočanstvo, tabla na kojoj piše: "U ovoj zgradi su pre 15 godina, od 6. do 10. januara 1942. mučeni rodoljubi od strane okupatora. Iz nje su nošeni na Tisu i tamo pogubljeni. 4. juli 1956".

Na kraju smo obišli i Železničku stanicu Gospođinci. Ovo zapušteno i tužno zdanje nije u funkciji već decenijama od kako je sedamdesetih godina ukinut putnički a 2016. i teretni saobraćaj pa je doneta odluka o demontaži pruge. Kao i na mnogim drugim zatvorenim železničkim stanicama u Vojvodini i ovde je na "slepim kolosecima" ostalo da rđa na kiši nekoliko velikih teretnih vagona.

Robert Čoban

Autor:
Pošaljite komentar
BICIKLOM KROZ VOJVODINU: Gospođinci (1) Selo koje živi u znaku broja 33 (FOTO)

BICIKLOM KROZ VOJVODINU: Gospođinci (1) Selo koje živi u znaku broja 33 (FOTO)

18.06.2024. 12:41 13:01
BICIKLOM KROZ VOJVODINU: ELEMIR (1) Zaboravljeni banatski Angor Vat obrastao u trnje i jorgovane

BICIKLOM KROZ VOJVODINU: ELEMIR (1) Zaboravljeni banatski Angor Vat obrastao u trnje i jorgovane

22.05.2024. 13:36 14:16
BICIKLOM KROZ VOJVODINU: Aradac (2) Meškarke, herovke, oberačka i ulične table crvene boje

BICIKLOM KROZ VOJVODINU: Aradac (2) Meškarke, herovke, oberačka i ulične table crvene boje

14.05.2024. 14:12 10:13