TURNEJA HORA KARLOVAČKE BOGOSLOVIJE U EPARHIJI ŠVAJCARSKOJ Razgalili dušu i srca Srba u dijaspori
Na poziv i u organizaciji Arhijerejskog namesništva za Švajcarsku, hor Bogoslovije Svetog Arsenija iz Sremskih Karlovaca sa rektorom protojerejem-stavroforom mr Jovanom Milanovićem, a pod upravom dirigentkinje Mile Radonić, boravio je od 28. januara do 4. februara u Eparhiji švajcarskoj predstavljajući lepotu pravoslavne, pre svega srpske crkvene muzike i karlovačkog pojanja u više gradova te države, kao i u Italiji.
Hor, koji u proseku broji dvadesetak članova u zavisnosti od glasovnih kapaciteta đaka ovog puta činili su Vladimir Vranić, Nikola Aćimov, Matej Puškarević, Dejan Pavić, Pavle Mišević, Stefan Kalinić, Jovan Lacković, Lukijan Grubač, Slavko Dragojlović, Damjan Subić, Vuk Puškarević, Ognjen Mladenović, Filip Punoš, Maksim Petrović, Danilo Brkić i Marko Brankov. Sa njima je kao pridruženi član nastupao i apsolvent Bogoslovskog fakulteta u Beogradu i nekadašnji đak beogradske Bogoslovije, a sadašnji član i solista više horova Radivoje Spasojević, dok je učenik Rajko Marković na ovom putovanju hora, četvrtom u poslednje vreme izvan Srbije, imao ulogu konferansijea.
Turneju su karlovački bogoslovi započeli u kraju za koji se kaže da je mesto rođenja Švajcarske, a gde danas prema nekim procenama živi između 150.000 i 180.000 Srba. I u svim mestima u kojima su gostovali naišli su na topao prijem. Prvi koncert održali su u Lucernu, u crkvi posvećenoj Rođenju Presvete Bogorodice. To je jedan u nizu iznajmljenih hramova u Švajcarskoj u kojima sveštenstvo SPC služi u nedostatku sopstvenih crkava.
Čuvar crkvenog pojanja
Osnivanjem Karlovačke bogoslovije 1794. crkvneo pojanje je počelo sistematski da se izučava i razvija kao poseban predmet. Prvi profesor crkvenog pojanja u Bogosloviji bio je jeromonah Dionisije Čupić, a Kornelije Stanković je prvi stavio „u note“ to pojanje koje se od tada zove karlovačko pojanje. Učenici i danas kao redovan predmet imaju crkveno pojanje u okviru kojeg dobijaju osnove muzičke pismenosti metodom rada po notama koji primenjuje profesor Jovan Stojanović. Od najstarijih vremena u školi je zastupljen i horski način pevanja. Horom Bogoslovije je u svoje vreme rukovodio i sinđel Irinej Ćirić – Sveti Irinej bački.
Po rečima dirigentkinje Mile Radonić, koja vodi bogoslovski hor od 2017, repertoar kojim su se đaci te škole, koja je lane proslavila 230 godina postojanja, predstavili u Švajcarskoj, sastavljen je od dela pravoslavne duhovne muzike - od jednoglasnog karlovačkog pojanja do višeglasnih dela Stevana Stojanovića Mokranjca, Mite Topalovića, kao i sveštenika koji su komponovali poput prote Žarka Srdića, Mirka Pavlovića, Stevana Popovića i drugih. Na repertoaru su se našle i kompozicije ruskih autora Česnokova, Dineva, Dubenskog. A na kraju svakog koncerta pevane su rodoljubive pesme, koje su razgaljivale srca srpske publike.
Drugog dana boravka hor Bogoslovije pevao je u starokatoličkoj crkvi Augustinerkirche u centru Ciriha. Na koncertu pod nazivom „Susret istoka i zapada“ bogoslovi su nastupili sa umetnicom Merit Eichhorn, koja je svirala na orguljama kompozicije zapadne muzičke tradicije, a oni su švajcarskoj, kao i publici koju su činili Srbi koji žive u tom gradu, predstavili naše pravoslavno muzičko nasleđe, u prvom redu jednoglasne napeve karlovačkog pojanja. U Cirihu postoje dva pravoslavna hrama, jedan posvećen Svetoj Trojici, a drugi Uspenju Presvete Bogorodice, gde su karlovački bogoslovi pevali na liturgiji. Prvi funkcioniše u iznajmljenoj starokatoličkoj crkvi nedaleko od strogog centra grada, dok je drugi u vlasništvu SPC, nastao adaptacijom već izgrađenog objekta u crkveni.
Prijem u ambasadi Srbije
Članove hora Karlovačke bogoslovije, rektora Jovana Milanovića, njegovog sekretara Luku Stanojevića, dirigentkinju Milu Radonić, te arhijerejskog namesnika za Švajcarsku protojereja-stavrofora Stanka Markovića, primio je u sedištu ambasade Srbije u Bernu ambasador Goran Bradić, koji je upoznao goste sa funkcionisanjem našeg najvišeg diplomatskog predstavništva, odnosima dveju država i životom Srba u toj zemlji. Prijemom u amabasadi završen je boravak karlovačkih bogoslova u Švajcarskoj. Ocenjujući turneju svojih đaka, rektor Milanović je kazao da je to bio blagoslov za sve i da su učenici prikazali u prvom redu da slave Boga i njegovo ime i neguju pobožnost i ono što im je Bog ostavio, a to je dar za pevanje.
U malom mestu Mels, u kom se nalazi najmlađa crkvena opština SPC u Švajcarskoj, bogoslovi su videli na delu kako izgleda život crkve i rad paroha koji nema stalno bogoslužbeno mesto. Upravo iz tog razloga umesto u Melsu, kako je planirano, 31. januara koncert su održali u mestu Vezen u još jednoj starokatoličkoj crkvi, gde se bogosluženja održavaju ukoliko je manastir koji se koristi kao prvobitno bogoslužbeno mesto, zauzet.
Hram Svetih Ćirila i Metodija u Belpu, nadomak Berna, jedini je od namenskih građenih za potrebe bogosluženja i okupljanja Srba u toj zemlji u Švajcarskoj za sada. U toj crkvi koja spolja i iznutra odgovara u potpunosti onima u otadžbini, bogoslovi su 1. februara održali koncert, a sutradan i pevali na liturgiji. Nakon nastupa u crkvama, na takozvanim trpezama ljubavi, koje su sveštenici, mahom nekadašnji đaci Karlovačke bogoslovije, organizovali horisti su imali dirljive susrete sa parohijanima, Srbima koji žive u tim švajcarskim gradovima, na kojima su takođe pevali.
Turneja je nastavljena u Italiji, na koju se kao i na Maltu proteže nadležnost Eparhije švajcarske. Prvi koncert u toj zemlji bogoslovi su održali u novootvorenom Parohijskom centru u Vićenci, ponosu tamošnjih pravoslavnih Srba i paroha, gde bi trebalo da bude premešten i hram Svetog Luke, koji se sada nalazi u iznajmljenoj katoličkoj crkvi u centru grada. Kruna turneje hora Karlovačke bogoslovije bio je nastup u crkvi Svetog Spiridona, monumentalnoj građevini iz druge polovine 19. veka u strogom centru Trsta u kom srpska pravoslavna zajednica postoji dva i po veka. Pri povratku u Sremske Karlovce hor je posetio još jedan pravoslavni hram u dijaspori. U pitanju je crkva Svetih Ćirila i Metodija u Ljubljani, koja je u vlasništvu SPC i jedina je u Sloveniji u kojoj se redovno održavaju bogosluženja.
Zorica Milosavljević