OBIČAJ NA SEVERU BANATA Preskaču vatru protiv zlih sila
KIKINDA: Uoči Lazareve subote ili Vrbice, u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku Vaskrsu, običaj paljenja i preskakanja vatri Lazarica neguje se u Kikindi, Mokrinu, Sanadu, Čoki, Sajanu, Ostojićevu, Srpskom Krsturu i drugim mestima, pa je tako bilo i u petak uveče.
Vatre od suvih stabljika kukuruzovine, slame ili suvih garana su se palile i preskakale na rogljevima, odnosno raskrsnicama ulica, a preskakale su ih najhrabrija deca i omladina.
„Vatra u narodnim običajima i verovanjima predstavlja jednu vrstu zaštite od zlih sila, uroka i demona. Iz tog razloga se ljudi, u nedostatku naučnih saznanja, pribegavali paganskim običajima i palili vatre. Naravno, deca nisu svesna tih skrivenih značenja. Ona u tome vide radost, mogućnost da se durže i nadmeću, što je naročito dobro u ovim vremenima otuđenosti“, ukazuje etnolog Narodnog muzeja u Kikindi Slavica Gajić.
Teolog Duško Jančić objašnjava da svetlost tih vatri simbolizuje svetlost Lazarevog vaskrsenja i radosti koje je ono donelo, ali i najavljuje svetlost Hristovog vaskrsenja koje se ima zbiti. On napominje da nije slučajan čak ni dan kada se sve odigrava, pale i preskaču vatre Lazarice, jer se sve dešava u petak uveče, uoči Lazareve subote.
„Za tumačenje dubine ovog običaja nazire se i činjenica da je taj petak poslednji pred onaj Stradalni, Veliki petak. Dakle, u dan kada će se zbiti raspeće, smrt i pogrebenje Hristovo, upaljene vatre na raskršćima sela, gde ulice same po sebi čine krst, podsećaju nas na svetlost Hristovog vaskrsenja i simbolički nam tu svetlost i radost najavljuju“, navodi Jančić.
Za vreme paljenje vatri Lazarica narod se okuplja oko vatre, razgovara se i evociraju uspomene, a najmlađi dečaci i momci pred ženudbu preskaču vatre i time dokazuju svoju hrabrost. Preskakanje vatri ima svoju simboliku, jer narod veruje da onaj koji uspe da preskoči plamen Lazarice time sa sebe čisti i žeže dobar deo grehova. Jančić pojašnjava da bi se moglo reći, da i taj svojevrsni podvig mladih ljudi ima duboku simboliku.
Za okupljanje i druženje oko vatri Lazarica po običaju se i ovog puta pripremalo posno posluženje, odrasli se poslužuju rakijom i vinom, a u posebnim rešetima i šerpama na vatri su se kokala zrna kukuruza, pa su se deca obradovala vrućim kokicama. Jančić dodaje da ovaj zanimljiv običaj ima za cilj da ljudi izađu iz svojih domova posle zimskog zatišja i okupe se pred praznik i setvu, te porazgovaraju o aktuelnim pitanjima iz svakodnevnog života.
Značaj običaja paljenja vatri Lazarica neguje u selima i duh hrišćanskog zajedništva, pa je i to prema mišljenju Jančića jedan od razloga što se u novije vreme u sve više sela u Banatu čine napori da se negovanje običaj Lazarica nastavlja tamo gde je opstao i u vreme komunizma, a tamo gde je iz ideološkog prekida bilo prekida, običaj se obnavlja. Oko vatri Lazarica najviše se okupljaju mladi, deca, momci i devojke. Pored hrabrog preskakanjja vatri Lazarica, u nekim mestima običaj je da se neudate devojke obuku u belo pa u povorci i sa venčićima na glavi pesmom teraju zle sile, dočekujući Vrbicu i slaveći proleće.
M. Mitrović
Foto: Čedomir Vujanić