Milionski zahvati čekaju druge izvore
BEČEJ: Gostujuća izložba prirodnjačkog odeljenja Narodnog muzeja Kikinda, biće dočekana u izmenjenom ambijentu Gradskog muzeja Bečeja. Radovi na delimičnoj rekonstrukciji dotrajale zgrade
trajaće cele godine, a sada se samo doteruju pukotine u zidovima u izložbenoj sali.
- Dočekali smo da i naša ustanova bude adekvatno vrednovana prilikom dodeljivanja sredstava za tekuće održavanje. Iz opštinskog buyeta dodeljeno nam je oko 900.000 dinara za ovogodišnje radove. U toku je krpljenje svih pukotina po zidovima i krečenje ulaznog hodnika, malog izložbenog salona i velike sale - rekao nam je direktor Gradskog muzeja Bečej Dušan Ivetić.
- Istovremeno, kompletno je rekonstruisana kancelarija kustosa istoričara, gde je laminatom zamenjen dotrajali patos. Za ovaj posao utrošeno je 137.000 dinara. Slede rekonstrukcija istorijskog depoa iza kancelarije kustosa istoričara sa sanacijom krova u tom delu zgrade i potpuno uređenje kancelarije kustosa istoričara umetnosti, kao i sitne popravke oko sistema za grejanje, koji je 2003. bio poslednja značajnija investicija u našoj zgradi.
Zadovoljni su i zahvalni u ovoj ustanovi kulture što su i oni, posle Gradskog pozorišta i Narodne biblioteke, došli na red pri dodeli sredstava za održavanje zgrade, međutim, to je samo kap u moru potreba. Zgrada, koju je početkom prošlog veka izgradila porodica Gerber, u velikoj meri je dotrajala i bez novih ulaganja u njeno održavanje pitanje je dokle će odgovarati nameni muzeja.
- Obratili smo se pre par godina Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i rečeno nam je da samo izrada projekta kompletne rekonstrukcije zgrade iznosi oko dva miliona dinara, te da onda s takvim projektom možemo konkurisati prema evropskim IPA fondovima. Ali, lokalna samouprava nam nije odobrila sredstva za izradu potrebnog projekta, pa ćemo sada pokušati da dođemo do potrebnih sredstava kod pokrajinskih i republičkih fondova - dodaje Ivetić.
To bi bio tek prvi korak u mukotrpnom investicionom putu. Jer, posle toga slede učestvovanja na raznim konkursima za dobijanje ne malog iznosa, između 80 i 100 miliona dinara, potrebnog za kompletnu rekonstrukciju zgrade. Kad se ovo sve sagleda, dolazi se do utiska da bi muzealci više trebalo da se bave građevinskim i investicionim, nego muzeološkim radovima.
V. Jankov