Između idealnih propisa i razbacanih crkotina
BEČEJ: Odlaganje animalnog otpada pokrenulo se ove zime kao ozbiljan problem u više vojvođanskih sredina, o čemu je „Dnevnik” pisao. Priče stočara koji ne znaju kud sa uginulim životinjama
i slike razbacanih i raskomadanih lešina stizale su iz Nove Crnje, okoline Subotice, Bečeja, a pre nekoliko dana iz Mokrina. Bečej sa preko 30 registrovanih farmi je sredina s intenzivnim stočarstvom, a na inicijativu ovdašnjeg Udruženja stočara, lokalna samouprava organizovala je sastanak da se vidi šta je činiti.
Opština je od zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta namenila 30 miliona dinara za uklanjanje uginulih životinja, ali se u dogovoru sa stočarima traži zakonski ispravan i stočarima prihvatljiv način. Na sastanak su pozvani predstavnici Uprave za veterinu pri Ministarstvu poljoprivrede, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, predstavnike inspekcija, komšijske opštine Ada, zoohigijenske službe pri ovdašnjem JP „Komunalac“...
Član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu dr Anđelko Mišković pojasnio je da bečejska sredina ima želju da se s ovom problematikom pozabavi na adekvatan način, sama ili u okviru regije, pa je tim povodom i sazvan skup sa zainteresovanih stočarima i stručnjaka. Predsednik Udruženja stočara opštine Bečej Vasa Džigurski, inače vlasnik govedarske farme, izneo je detalje alarmantne situacije u Bečeju. Predstavnica Uprave za veterinu ministarstva poljoprivrede Slavica Nikolić Sanković prezentovala je Zakon o veterini i mogućnosti kako postupiti s leševima uginulih životinja, koji se ne smatraju otpadom, pošto značajan deo može biti iskorišćen za dalju preradu i čak, profitabilan posao. Međutim, nisu stočari, a ni predstavnici lokalne samouprave bili zadovoljni onim što su čuli.
- Posle višedecenijskog ćutanja o problemu koji sve nagriza, najzad je počelo otvoreno da se govori. Nama treba konkretna pomoć, kako da postupimo u ovom trenutku, a ne kako bi to trebalo u dogledno vreme i, naravno, sa sredstvima koja objektivno nemamo – reagovali su Bečejci.
Zoran Ivanović iz Uprave za veterinu, pošto je izneo neke primere iz prakse, primetio je da je najbitnije u svemu da je, najzad, počelo otvoreno da se razgovara o ovoj temi i veruje da dolazi bolje vreme za sve koji žele da nađu rešenje, a Bečej je jedna od takvih sredina. Bečejski skup nije imao za cilj da se kaže ko je kriv u čitavom lancu, već da se krene ka iznalaženju modela za rešavanja problema.
- Koliko god bilo teško, mi u Bečeju ćemo izgraditi prigodnu transfer-stanicu ili međuobjekat, da bismo sprečili stravične slike prilikom kasapljenja leševa životinja iz prošlosti. Napravili smo iskorak time što smo stali na put takvim dešavanjima, novi korak je ovaj sastanak, sledeći je izgradnja objekta u okviru kog bi svaki leš životinje bio na bezbednom mestu do njegovog transfera do kafilerije – najavio je dr Anđelko Mišković.
Uprava za veterinu polazi od toga da životinjski leš nije otpad, već sirovina za dalju preradu, ali da bi se do toga došlo treba da prođe dosta vremena i da se ulože velika sredstva. U ovom trenutku Srbija to nema, a leševi se razbacuju na sve strane i ozbiljno se ugrožava životna sredina.
- Represija je jedini način da se stane na put neodgovornima. Zašto ne bismo pojačali kontrolu i uveli kazne za svaki kilogram bačenog animalnog otpada. Brzo bismo uveli red – rekao je ugledni bečejski stočar Vasa Džigurski.
V. Jankov