Bunjevački četvrti jezik u službenoj upotrebi u Subotici

Ovim je isparavljena istorijska nepravda prema bunjevačkoj naciji, koja je 1918. godine bila posle Srba, najbrojnija delegacija na Velikoj narodnog skupštini Srba, Bunjevaca i drugih Slovena, 25. novembra. 1918. godine.

Nakon rasprave, sa 58 glasova za i dva protiv, odbornici Skupštine Subotice usvojili su predlog gradonačelnika Stevana Bakića da se bunjevački jezik uvrsti među službene jezike grada Subotice. Gradonačelnik Stevan Bakić je istakao da se izvrću istorijske činjece kada su u pitanju Bunjevci.

- Za mene je ovo lep dan, i niko ne može da ga pokvari. Danas je veliki dan za grad Suboticu, istorijski momenat za bunjevačku nacionalnu zajednicu. Izglasana je odluka o pristupanju promeni statuta radi uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog jezika na teritoriji grada Subotice. Predstavnici Nacionalnog saveta Bunjevaca su pokrenuli inicijativu i dostavili je i predsedniku Skupštine grada, kao i meni. Mi ne ukidamo ničiji službeni jezik, nego se uvodi i četvrti po istim principima kao i hrvatski.  Istorija pokazuje da su Bunjevci prošli kroz katarzu,  ali i da su uvek bili uz Srbiju. Ovo je način da im se odužimo ”, rekao je gradonačelnik Stevan Bakić.

On se osvrnuo i na obraćanje Tomislava Žigmanova (DSHV) objašnjavajući mu da nigde u zakonu ne stoji da mora biti 15 odsto građana da bi se neki jezik uveo u službenu upotrebu. Odbornik Mirko Bajić (SBB) nije krio svoje emocije. Za govornicom je rekao da je ovo istorijski momenat za Bunjevce koji su čekali više od 100 godina.

- Da mogu ovo videti naše majke, naše pramajke i pradede - oni ne bi mogli verovati. Konačno smo dočekali na naša bunjevačka zajednica bude priznata i ravnopravna u Subotici i Srbiji. Mi imamo svoju kulturu, tradiciju i jezik. Sto godina je trebalo za ovo - rekao je Bajić.

Dragan Kopunović (SBB) rekao je da je gradonačenik Bakić pokazao da je prijatelj Bunjevaca.

Protiv predloga je bio Tomislav Žigmanov (DSHV), smatrajući Bunjevce delom hrvatskog korpusa, i objašnjavajući da se on upravo za govornicom obraća i zbog Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima.

„Obraćam se u ime zajednice od tri četvrtine  Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima. Ne možemo osporiti formalno-pravno legitimitet podnošenja inicijativa. Ukoliko ovaj predlog prođe Hrvatsko nacionalno vijeće i DSHV tražiće da se hrvatski jezik uvede i u sredinima gde Hrvati čine barem isti procenat koliko to čine Bunjevci u Subotici. Moram reći, kada presedan postane pravilo, onda važi i za buduće odluke. Bunjevački jezik ne postoji to je dijalekt”, rekao je Žigmanov.

Ostaje  da se izradi nacrt akta o promeni Statuta i dostavi ga Gradskom veću Grada Subotice radi utvrđivanja predloga akta, u cilju upućivanja predloga Skupštini grada Subotice na donošenje.

S. I.