EVROPA PRED KLJUČNOM ODLUKOM Da li Zapad priprema tajnu misiju ŠTA ĆE BITI SA UKRAJINOM?
Evropske sile sukobile su se oko slanja trupa u Ukrajinu na hitnom sastanku u Parizu u ponedeljak, koji je sazvan s namerom da se postigne konsenzus o odgovoru na mirovne pregovore američkog predsednika Donalda Trampa sa Rusijom.
Kako piše Financial Times, Nemačka, Italija, Poljska i Španija protive se slanju svojih oružanih snaga u Ukrajinu.
Poljska i Španija izrazile su nevoljnost da pošalju mirovne snage u ratom razorenu zemlju, samo nekoliko sati nakon što je Britanija ponudila da pošalje kopnene trupe.
Na sastanku u Parizu, koji je sazvao francuski predsednik Emanuel Makron, učestvovalo je šest zemalja EU, Velika Britanija, kao i zvaničnici iz NATO-a, EU i UN.
Američki evropski saveznici nastoje da odgovore na Trampovo iznenađujuće saopštenje o razgovorima sa Rusijom, koji su počeli u Saudijskoj Arabiji.
Francuska je predložila diskusiju o "snagama za uverenje", koje bi bile stacionirane iza buduće linije prekida vatre u Ukrajini, izjavila su dva zvaničnika upoznata sa pripremama za sastanak.
Makron je poručio da će nastaviti konsultacije sa evropskim partnerima u narednim danima, kako oko pomoći Ukrajini, tako i oko izgradnje sopstvene vojske.
"Želimo čvrst i trajan mir u Ukrajini. Radićemo sa svim Evropljanima, Amerikancima i Ukrajincima. Ovo je ključ", rekao je Makron.
Međutim, dok je britanski premijer Sir Kir Starmer izjavio da je "spreman i voljan da pošalje sopstvene trupe na teren ako bude potrebno", druge zemlje su mnogo opreznije.
"Niko trenutno ne razmišlja o slanju trupa u Ukrajinu. Mir je i dalje veoma daleko i samo iz jednog razloga – Vladimira Putina", poručio je ministar spoljnih poslova Španije, Hoze Manuel Albares.
Poljski ministar spoljnih poslova Donald Tusk naglasio je da Varšava nije spremna da šalje trupe u Ukrajinu, ali će zadržati humanitarnu, logističku i vojnu pomoć koju Kijev dobija već tri godine.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni rekla je da okleva kada je u pitanju slanje evropskih trupa u Ukrajinu, ocenivši tu opciju kao "najsloženiju i najmanje efikasnu".
Nemačka je u ponedeljak saopštila da je prerano za razgovore o slanju svojih trupa u Ukrajinu kao deo potencijalne mirovne misije.
Švedska, s druge strane, nije isključila tu mogućnost.
"Moramo prvo da pregovaramo o fer i održivom miru koji poštuje međunarodno pravo, Ukrajinu i, pre svega, obezbeđuje da se Rusija ne može jednostavno povući, pregrupisati i ponovo napasti Ukrajinu ili neku drugu zemlju za nekoliko godina", rekla je švedska ministarka spoljnih poslova Marija Malmer Stenergard.
Britanski premijer Starmer potvrdio je da će se naredne nedelje sastati sa Trampom u Vašingtonu i da će po povratku nastaviti razgovore sa evropskim liderima.
Danska premijerka Mete Fredriksen izjavila je da je "otvorena za razgovore o mnogim različitim scenarijima", ali da je potrebno razjasniti brojna pitanja pre nego što se donese odluka.
Lideri su takođe razgovarali o mogućnostima povećanja evropskih izdataka za odbranu i vojnih kapaciteta kroz zajedničko finansiranje.