Nestašica poznatih lekova ASPIRINA NEĆE BITI SVE DO OKTOBRA Ozbiljna upozorenja stižu iz Hrvatske
Farmaceutske kompanije prijavile su novu nestašicu poznatih lekova na hrvatskom tržištu. Nekih neće biti čak do oktobra.
Prema pisanju portala Danica, kompanija Bajer prijavila je nestašicu antipiretika i analgetika Aspirin plus C forte 800 mg/480 mg šumeće tablete, čije su supstance acetilsalicilna kiselina i askorbatna kiselina.
Razlozi nestašice povezani su s proizvodnjom, a leka neće biti od 15. februara do početka aprila.
Pliva je prijavila nestašicu klavocin 500 mg 100 mg prašak za rastvor za injekciju/infuziju, čije su supstance amoksicilin-natrijum i kalijum-klavulanat. Razlozi su takođe vezani za proizvodnju, a leka neće biti do 30. septembra.
Farmaceutska kompanija Belupo, koja pripada Podravki, prijavljuje nestašicu leka Bisobel 2,5 mg tablete, čija je supstanca bisoprolol-fumarat (lek za srce, tzv. beta-blokator). Iz komercijalnih razloga, leka neće biti do početka aprila.
Osim toga, u hrvatskim apotekama vlada nestašica fiziološkog rastvora u pakovanju od 500 mililitara, koji građani kupuju za ispiranje nosa u slučaju prehlade, gripa ili koronavirusa. Rastvor se, međutim, koristi i za infuziju, nadoknadu elektrolita, ispiranje rana i kontaktnih sočiva, čišćenje bešike, katetera, za ubrizgavanje lekova kroz vene, odnosno za intravensku infuziju kao „nosač lekova“ i slično.
Roditelji ga u velikoj meri koriste za ispiranje nosa deci koja su prehlađena, imaju grip ili neku drugu respiratornu bolest, ali i zdravim bebama, kako ne bi došlo do začepljenja nosića. Fiziološki rastvor se iz boce uzima špricem i kaplje u nos.
Kako za 24sata kaže predsednica Hrvatske farmaceutske komore Ana Soldo, magistar farmacije, dostupnost fiziološkog rastvora u pakovanju od 500 ml u apotekama je ograničena, jer veledrogerije isporučuju samo manje količine.
Razlog nestašice nije zvanično poznat, ali se nezvanično može čuti da u Hrvatskoj postoje tri-četiri proizvođača, dok je u celoj Evropi situacija problematična jer SAD iz nekog razloga kupuju velike količine. Najveći deo proizvodnje u Hrvatskoj završava u bolnicama, jer je u osnovi reč o bolničkom preparatu.