MEĐUNARODNI DAN DECE OBOLELE OD RAKA Uz ranu i tačnu dijagnozu bolest izlečiva
Rak je vodeći uzrok smrti kod dece i adolescenata širom sveta.
Kod približno 400.000 dece do 19 godina, svake godine, širom sveta se dijagnostikuje rak – kažu u Institutu za javno zdravlje Vojvodine povodom obeležavanja Međunarodnog dana dece obolele od raka 15. februara.
Najčešće kategorije karcinoma kod dece uključuju rak krvi (leukemija i limfom), tumore mozga i čvrste tumore, poput neuroblastoma i Vilmsovog tumora. Poreklo raka kod dece je uglavnom nepoznato, nije povezano sa načinom života i ne može se sprečiti ili rano otkriti skriningom.
Poboljšanje ishoda kod dece obolele od raka zahteva ranu i tačnu dijagnozu, praćenu efikasnim lečenjem. Većina karcinoma u detinjstvu može se izlečiti kombinacijom hemoterapije i drugih tretmana, uključujući hirurgiju i radioterapiju. Lečenje raka kod dece može biti isplativo u svim zemljama, bez obzira na razvijenost.
- Smrti koje se mogu izbeći od karcinoma u detinjstvu u slabo i srednje razvijenim zemljama nastaju usled nedostatka dijagnoze, pogrešne dijagnoze ili zakasnele dijagnoze, prepreka u pristupu nezi, napuštanja lečenja, smrti od toksičnosti i veće stope recidiva (bolest se ponavlja) – navode u Institutu.
Stoga se organizuje kampanja koja je počela prošle i traje do 2026. godine, a cilj je da odgovori na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti sa rakom u detinjstvu, negovatelji, preživeli i zdravstveni radnici širom sveta.
Rak kod dece nije zarazan. Bezbedno je igrati se, družiti se i komunicirati sa decom koja imaju ili su preživela rak.
Neki preživeli mogu imati problema sa plodnošću i reproduktivnim pitanjima, u zavisnosti od njihove specifične dijagnoze i lečenja, ali to nije prisutno kod većine preživelih. Neki koji su preživeli rak u detinjstvu imaju kognitivne poteškoće i smetnje u učenju zbog svog specifičnog karcinoma i lečenja, ali to nije prisutno kod svih. Većina preživelih su osobe sa visokim postignućima, koje vrlo dobro prolaze u svom obrazovanju i karijeri.
- Tokom lečenja, većina dece i adolescenata sa rakom odvojena je od vršnjaka i nije u mogućnosti da se redovno školuje i da se bavi drugim aktivnostima. Međutim, brojna istraživanja su pokazala da, kao rezultat izazova sa kojima su se suočili i svojih iskustava, ova deca i adolescenti imaju tendenciju da se bolje nose sa problemima od svojih vršnjaka i povećavaju otpornost. U zemljama sa programima psihosocijalne podrške deci oboleloj od raka, u kojima postoje i nevladine organizacije sa programima i uslugama koje stvaraju podsticajno i negujuće okruženje za ovu decu, adolescente i porodice - ishodi socijalizacije su prilično dobri – napominju u Institutu.
Budućnost za većinu normalna
Većina dece koja su preživela rak vraća se normalnom školskom životu i aktivnostima nakon lečenja i efikasno se integriše sa porodicom, prijateljima i zajednicama. U drugim slučajevima, preživeli i njihove porodice prilagođavaju se i menjaju svoj način života kako bi postigli „novu normalnost“.
Neprekidna nega i dalje ostaje važna za preživele zbog većeg rizika od sekundarnih karcinoma ili hroničnih zdravstvenih stanja povezanih sa lečenjem raka. Budnost i redovno nadgledanje su presudni za ranu identifikaciju i podršku za bilo koji zdravstveni izazov ili posledicu.