ZBOG NEZAPOSLENOSTI BiH u poslednjoj deceniji NAPUSTILO između 150 i 300 hiljada ljudi

Iako nema preciznih zvaničnih podataka o broju građana BiH koji su napustili domovinu i otišli da žive i rade u drugim državama, neka istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da ih je tokom desetak godina bilo nekoliko stotina hiljada.

Docent doktor na Odseku za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić za Agenciju Anadolija kaže da je danas u BiH, u odnosu na pre 30-tak godina, dvostruko manji broj rođene dece.

"Jako malo dece se rađa, puno stanovnika umire i previše mladih odlazi, a niko ne dolazi. Dakle, jedna negativna slika kada je reč o prirodnom priraštaju, mehaničkom kretanju koja vrlo negativno utiče na sve ono što se tiče stanovništva", naveo je Osmić.

Govoreći o demografskoj slici BiH, Osmić kaže da se jako malo rađa, a puno umire.

Da je, napominjem održan popis stanovništva 2013. godine, pokazao bi da je bh. stanovništvo, stanovništvo koje gubi na onom najvrednijem kapitalu jednog društva, a to je stanovništvo, radno sposobno i vitalno stanovništvo, i stanovništvo koje je u najboljim godinama za reprodukciju.

Nezahvalno je, kaže Osmić, vrlo teško i zahtevno davati bilo kakve projekcije o tome koliko je stanovnika otišlo iz BiH u proteklom periodu.

“Imamo neke projekcije koje daju određene nevladine organizacije ili nezavisni eksperti, međutim, bez zvaničnih podataka vrlo teško je reći koliko je stanovnika otišlo u određenom periodu. Činjenica je da masovno ili u velikom broju odlazi i to dominantno ono najvitalnije stanovništvo u dobi od 18 do 40 godina...", kaže Osmić.

Smatra da je neodgovorno prema društvu reći da danas u BiH živi 3,5 miliona ljudi, koliko ih je bilo 2013, a neodgovorno je, dodaje, reći i da u BiH Živi manje od tri miliona stanovnika, jer za to nema vaničnih podataka.

"Neke projekcije govore da je Bosna i Hercegovina u ovom desetogodišnjem periodu, od 2013., zapravo ostala bez između 150.000 do 300.000 stanovnika, što je prouzrokovano i prirodnim kretanjem stanovništva, odnosno vrlo visokom smrtnošću koju je imala u vreme pandemije kovid-19 i odlaskom, odnosno puno lakšim procesom dolaska do boravišnih viza u zemljama Zapadne Evrope, na čelu sa Nemačkom”, naveo je Osmić.

Naveo je i da je BiH pre 30-tak godina imala godišnji prosek živorođene dece od 60.000, a da je danas godišnji prosek 24.000 dece, što je dvostruko manje.

"Postoji jedan glavni razlog svega ovoga koji obuhvata sve one faktore s kojima je bh. stanovništvo, koje je okrenulo leđa državi, nezadovoljno, a to je celokupni društveni sistem, počevši od politike, političkih dešavanja, nesigurnog društvenog sistema. To je jedno akumulirano generalno nezadovoljstvo celokupnim društvenim sistemom. Ono što je možda i važnije od ovoga je nedostatak perspektive da će biti bolje”, naveo je Osmić.

Govoreći o manjem broju rođenih, a velikom broju umrlih, profesor kaže da je BiH demografški već na neki način zemlja staraca.

“Moja istraživanja i mojih kolega ukazuju na to da je Bosna i Hercegovina prema popisu stanovništva 2013. imala prosečnu starost oko 39 godina. Sve procene ukazuju da akumuliranim odlaskom mladog, perspektivnog i radnog sposobnog i stanovništva u fertilnom dobu, mi danas govorimo o prosečnoj starosti koja je daleko iznad 44 godine", naveo je Osmić i dodao je situacija zabrinjavajuća poslednjih 15 godina.