Sud u Zagrebu poništio presudu Stepincu

 koji je 1946. osuđen  na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Stepinac je bio odan ustaškom režimu Ante Pavelića, a pod znakom pitanja je njegova uloga i odgovornost za život mnogih Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu, koju bi trebalo da ispita mešovita komisija sastavljena od predstavnika SPC i Katoličke crkve, uz posredovanje Vatikana.

Odluku Suda je obrazložio sudija Ivan Turudić, prenela je Hina.

Reviziju je zatražio nadbiskupov nećak Boris Stepinac koji je ranije najavio da će dati izjavu nakon objavljivanja odluke.

Obrazlažući presudu sudija Turudić je rekao da je presuda Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer "grubo krši sadašnja i tadašnja osnovna načela materijalnog i procesnog krivičnog prava civilizovanog dela čovečanstva".

Turudić je kazao da presuda "montiranog političkog suđenja Stepincu", između ostalog, "krši načelo prava na pošteno suđenje, žalbu i obrazloženu sudsku odluku, kao i načela zabrane prisilnog rada, vladavine prava i pravne države".

Dodao je da je za ilustraciju karaktera i utvrđenog da se radi o montiranom političkom procesu dovoljno pročitati neke delove zapisnika sa suđenje iz kojeg, na primer, kako je rekao, proizlazi da su uglavnom sprovođeni dokazi kojima "instruirani svedoci tužilaštva terete optuženika o čemu u stvarnosti nije odlučivalo sudsko veće nego "komunistički tužitelj Jakov Blažević".

"Presuda jedino u odnosu na optuženog Stepinca nije obrazložena niti u odluci o krivici ni u odluci o krivici niti u odluci o kazni. Samo su ponovljeni i onako uopštei navodi optužnice...", kazao je Turudić dodajući da je cilj bila "osveta kardinalu Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i katoličke crkve".

"Osnovna krivica koja se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vreme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao toekom suđenja - pa šta je trebalo učinitii?. Otići u šumu ili pobeći u London. On se odlučio da ostane sa svojim narodom s kojim je bio i za vreme jugosvalenske monarhističke diktature i za vreme Titove komunističke diktature", rekao je sudija Turudić.

Kazao je i da je Stepincu u zatvoru nuđeno potpisivanje formulara za traženje pomilovanja što on nije želio da učini pristajući jedino na obnovu postupka pred nezavisnim sudom ili na poništenje presude.

"Nakon 70 godina njegova je volja ispunjena od hrvatskog suda u slobodnoj hrvatskoj državi i zato ova presuda nema samo pojedinačni nego i duboki značaj za istoriju hrvatskog naroda", zaključio je Turudić.

Inače, revizija ove presude omogućena je izmenama zakona iz 2009, koji predviđa da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vreme komunističke vladavine za politička, politički motivisana krivična dela ili druga dela ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći.

Prema tim odredbama, naime, moguće je zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugog odgovarajućeg pravnog akta.

Ako se utvrdi da je revizija osnovana sud će, po slovu zakona, "presudom poništiti u celosti ili delomice pobijanu odluku u izreci o krivičnoj odgovornosti", a protiv odluke veća županijskog suda podnositelj revizije i tužilac imaju pravo žalbe Vrhovnog sudu.

Stepinac je pre par godina proglasen blažen, a zatim je Vatikan pokrenuo njegovu kanonizaciju čemu se, međutim, usprotivila država Srbija i Srpska pravoslavna crkva.

Nakon niza susreta predstavnika srpske države i Crkve sa zvaničnicima Vatikana i susreta predsednika Srbije Tomislava Nikolića, prošlog septembra, sa rimskim papom Franjom taj postupak kanonizacije je privremeno obustavljen, a istovremeno je formirana komisija SPC, Hrvatske katoličke crkve, koja bi uz posredovanje Vatikana trebalo da utvrdi činjenice o životu i delu Stepinca, koji se smatra odgovornim za mnoge žrtve Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu.

 

 Klasić: Poništavanje presude Stepincu ništa ne menja



ZAGREB:  Hrvatski istoričari pozdravljaju odluku Zzupanijskog suda u Zagrebu da poništi optužujuću presudu kardinalu Alojziju Stepincu iz 1946. i ističu da je to bio montirani politički proces, dok Hrvoje Klasić smatra da to ništa neće promeniti, pa ni u aktuelnim razgovorima u Vatikanu, a ni u običnoj javnosti.



  "Oni koji su smatrali Stepinca svetim to će činiti i dalje, a oni koji su ga smatrali krivim nastaviće to da misle", smatra Klasić i naglašava da je suočavanje s prošlošću, koje je u podlozi problema, jako važno i da to treba da se zasnivana na "hladnom naučnom istraživanju", a ne na, kako je rekao, javnoj politizaciji tih pitanja.



Klasić, naime, smatra da je suđenje Stepincu bilo jedno od brojnih suđenja širom Evrope nakon Drugog svetskog rata koje je imalo naglašenu političku dimenziju, od suđenja francuskom maršalu Patenu , preko suđenja kolaboracionistima u Britaniji i Norveškoj, do Nirnberškog procesa u Nemačkoj.



Napominje da nema detaljnog objašnjenja o ukidanju optužujuće presude, ali smatra da "poništenje nije Stepinca proglasilo nevinim nego je utvrdilo da je u procesu došlo do greške".

"Zato to poništavanje praktično ništa neće promeniti niti u aktualnim razgovorima u Vatikanu ni u običnoj javnosti", naveo je Klasić, prenela je Hina.



Inače, vest da je Zzupanijski sud u Zagrebu poništio optužujuću presudu kardinalu Stepincu nije se našla u "hedovima" hrvatskih elektronskih medija, a izostala su i reagovanja državnih zvaničnika.

Istoričari u čudu postavljaju pitanje zašto zahtev za poništenje optužujuće presude iz 1946. Stepincu nije podne ranije jer je, kako kažu, za to postojalo zakonskog osnova.



Današnje poništavanje presude Stepincu došlo je samo nekoliko dana nakon što je u Vatikanu održan prvi sastanak mešovite komisije SPC i Hrvatske katoličke crkve koja, uz poredovanje Vatikana, treba da utvrdi istorijske činjenice o liku i delu Stepinca s obzirom na to da je Rimokatolička crkva pokrenula njegovu kanonizaciju, a tome se protivi SPC.



SPC i srpski narod smatra da je Stepinac bio sluga ustaškog režima Ante Pavelića i da je odgovoran za život mnogih Srba, Jevreja i Roma.

Akademik Franjo Šanjek smatra da je ukidanje presude opravdano jer je i ranije bilo dovoljno dokaza da je Stepinac radio sve što je mogao da pomogne svima koji su u nevolji, u Hrvatskoj i u Vatikanu.

Katolička crkva slala je te dokumente toekom Drugog svetskog rata u Vatikan i oni su kasnije objavljeni u vatikanskim i hrvatskim časopisima. Zbog toga je Stepinac bio u lošim odnosima s Pavelićem, kaže Šanjek.



On smatra da je presuda Stepincu bila rezultat istorijske osvete komunista, a nakon što je Tito došao u sukob sa Staljinom i okrenuo se Zapadu promenio je odnos prema Stepincu, pa je on pušten kući.



Istoričar, Jure Krišto je u čudu zbog čega poništenje optužujuće presude nije ranije pokrenuto budući da je već više godina postojala zakonska mogućnost za to.Za njega je posebno važno da je pokrenuto barem sada, jer i najnovija hajka na Katoličku crkvu i Stepinca motivisana njegovom osudom na komunističkom montiranom procesu.



Izrazio je nadu da će udruženja civilnog društva sada pokrenuti poništenje osuda takvih istih sudova mnogobrojnim sveštenicima i kulturnim radnicima.Politolog i političar Zdravko Tomac, koji je svojevremeno bio savetnik u kabinetu Jakova Blaževića, koji je bio tužitelj na suđenju Stepincu, rekao je Hini da je njegov utisak da njegov šef nikad nije prebolio to što je bio Stepinčev tužitelj.



"Razgovarao sam s Jakovom Blaževićem o tome i mogu reći da sam stekao utisak da on nikada nije preboleo to što je bio tužitelj i što je učestvovao u tom montiranom procesu, iako se više puta pokušao opravdati“, kazao je Tomac.



Inače, Tomac smatra da je poništavanje presude Stepincu važno ne samo zato da se kaže istina o tom procesu, nego i zbog aktualnih zbivanja u kojima Hrvatsku iz Srbije, ali iz same Hrvatske, optužuju za "neoustašizaciju".

(Tanjug)