Hrvati više veruju EU nego vlastitoj Vladi i parlamentu

Nakon Hrvatske, najniži nivo poverenja u Vladu i parlament je u Velikoj Britaniji, sledi Bugarska, u kojoj parlamentu veruje samo 17 odsto građana, ali je znatno veće poverenje u vladu, oko 25 posto. 



Očekivano, najveće je poverenje u državu u najrazvijenijim članicama poput Danske, Finske, Nizozemske i Luksemburga.



Kako se navodi, šta je uzrok niskog poverenja Hrvata u državu, ne treba previše objašnjavati, s obzirom na to da stručnjaci godinama upozoravaju kako visoka percepcija korupcije ima razoran učinak na poverenje u institucije. 



Hrvati pritom za korupciju najodgovornijima smatraju političke stranke, a poraznim rezultatima Evrobarometra sasvim sigurno su pridoneli i novi politički trendovi, poput neprincipijelne parlamentarne većine okupljene oko koalicije HDZ-a i HNS-a, koju na životu održavaju prebezi iz SDP-a i Bandićevi "žetončići", piše list.



Takve kombinacije podgrevaju sumnje u političku korupciju, na kojima se javljaju i rastu populistički pokreti koji žive od kritike stranaka "mainstreama".



U programima takvih populističkih stranaka i pokreta redovno je i kritika EU, međutim rezultati Evrobarometra pokazuju da građani po tom pitanju baš i ne dele njihov stav.



Poverenje u samu EU ima 46 odsto Hrvata, dakle gotovo tri puta više njih nego što ih iskazuje poverenje u Vladu i Sabor.



Večernji navodi ono što bi još moglo u rezultatima da zabrine Vladu i premijera Andreja Plenkovića jeste odnos građana prema zajedničkoj valuti, budući da se više od polovine anketiranih u Hrvatskoj izjašnjava protiv uvođenja evra.



Za uvođenje evra izjasnilo se 42 odsto građana, dok je njih 54 posto protiv, piše list.