EKSPLOZIJA VRŠNJAČKOG NASILJA Na području Unsko-sanskog kantona

Prema podacima iz policije, proteklu kalendarsku godinu karakteriše povećanje ukupnog broja slučajeva vršnjačkog nasilja, broja počinilaca i broja žrtava, pišu banjalučke Nezavisne novine.

"Organizacione jedinice uprave policije u 2023. godini evidentirale su ukupno 97 slučaja vršnjačkog nasilja, što je za 52 slučaja više u odnosu na 2022. godinu. Ukupno je evidentirano 118 počinilaca vršnjačkog nasilja, što je opet više za 62 u odnosu na prethodnu godinu i 85 žrtava vršnjačkog nasilja, što je više za 45. Sve su ovo podaci koji zabrinjavaju i mora im se posvetiti odgovarajuća pažnja", istakao je Adnan Habibija, ministar unutrašnjih poslova u Vladi USK.

Policija se uglavnom susreće s posledicama ove negativne društvene pojave kada ona poprimi teže oblike, a pretpostavlja se da veliki broj slučajeva uopšte ne bude prijavljen.

"Moramo ohrabrivati žrtve da prijave nasilje, bez obzira na to o kakvom nasilju se radi i ko su njegovi počinioci. Jedino tako možemo efikasnije delovati na suzbijanju i prevenciji ove pojave", naveo je Habibija.

Iz policije kažu da je karakteristično da je u poslednje vreme, osim fizičkog, sve izraženiji oblik nasilja putem interneta i mobilnih telefona. Takođe, zabrinjavajuća okolnost je što se veliki broj takvih slučajeva događa u prostorima škola.

"U proteklom periodu posvetili smo veliku pažnju edukaciji policijskih službenika o načinima prevencije i borbe protiv vršnjačkog nasilja, a pojačali smo i prisustvo policijskih službenika u krugu obrazovnih ustanova", navode iz policije.

Prema rečima psihologa Edina Biščevića, vršnjačko nasilje ima različite korene i uzroke u društvu.

"Korene pre svega treba tražiti u porodici, jer se obično tamo gde su deca izložena nasilju u porodicama regrutiraju budući nasilnici. Takođe, tu je i momenat socijalnih mreža, gde je nasilje prisutno u velikoj meri, a deca i mladi potom preuzimaju takve obrasce ponašanja kao poželjne", kaže Biščević.