Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Važne odluke promenile srpsku istoriju

14.02.2017. 21:06 13:52
Piše:

 ustanički skup u Orašcu 1804, kojim je počeo Prvi srpski ustanak, a time i borba za ponovno uspostavljanje državnosti i samostalnosti Srbije. Naime, Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je taj državni praznik ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.

Dan državnosti Srbije obeležava se i u spomen na čin proglašenja (Sretenjskog) Ustava Knjaževine Srbije (15. februar 1835). Srpski običaj organizovanja važnih događaja na velike pravoslavne praznike obeležio je i Sretenje Gospodnje, kojim se proslavlja uvođenje Isusa Hrista u Jerusalimski hram, 40 dana po njegovom rođenju, a za koje su vezani mnoge prelomne odluke u srpskoj istoriji.



Na taj dan 1804. u Beogradskom pašaluku i šest okolnih nahija izbio je Prvi srpski ustanak. Mada je počeo kao lokalna pobuna protiv dahija, ustanak je prerastao u višegodišnji rat, koji će istoričari nazvati „srpskom revolucijom”. Taj trenutak je predstavljao istorijski prelom s kojim su počeli oslobađanje i razvoj Srbije kao države. Na orašačkoj ustaničkoj skupštini bilo prisutno oko 300 ljudi, među kojima su bili Stanoje Glavaš, Hajduk Veljko Petrović, Vule Ilić Kolarac, Aleksa Dukić, Tanasko Rajić, Hajduk Mileta, Hajduk Kara Steva, Hajduk Milovan, Milovan i Radovan Garašanin.



Ubrzo potom, usledio je i Drugi srpski ustanak, koji je rezultovao autonomijom Srbije u okviru Osmanskog carstva, stvaranjem Kneževine Srbije, koja je svoju državnost učvrstila i prvim modernim ustavom, čime je iz feudalizma zakoračila na savremenu evropsku političku scenu.

Kragujevac je bio prestonica Kneževine Srbije kada je na Sretenje 1835. godine, donošenjem prvog srpskog ustava, potvrđena srpska državnost. To je za Austrougarsku, Rusiju i Osmansko carstvo bio veliki udarac, izazvavši burne reakcije i veliki pritisak međunarodne javnosti, koja se nije slagala sa činjenicom da jedna mala balkanska kneževina ima liberalan, demokratski ustav, kakav ni najveće države u to vreme nisu imale.



Kao najviši pravni akt zemlje, garantovao je slobodu svima koji dođu u Srbiju, nacionalnu emancipaciju, razbijanje feudalnih ustanova i autokratske vladavine i bio je jedan od prvih demokratskih ustava u Evropi. Sadržao je svega 14 glava, odnosno 142 člana, ali se u svemu mogla naslutiti jedna od najvažnijih tekovina francuske buržoaske revolucije, Deklaracija o pravima čoveka i građanina.



Ustav je napisao lekar i diplomata Dimitrije Davidović, koga će istorija zapamtiti kao prvog srpskog novinara. Sretenjski ustav, sastavljen na osnovu francuskih ustavnih povelja, iako je poživeo samo do marta iste godine, do danas ostaje najmoderniji i najliberalniji ustav koji je Srbija imala.   



  I. V.

 

Odlikovanja i prijem





Povodom Dana državnosti Republike Srbije predsednik Tomislav Nikolić će 15. februara dodeliti odlikovanja i održati svečani prijem.  Predsednik Srbije potpisao je ukaze o odlikovanju više od osamdeset ličnosti i institucija. Kako je saopštila Pres služba predsednika, Nikolić će položiti i venac na spomenik Neznanom junaku na Avali.

Piše:
Pošaljite komentar