TEMA: Naprednjaci ćute, opozicija traga za predsedničkim kandidatom
usmereni ka Andrićevom vencu, s dilemom kome će to zdanje biti radno mesto u narednih pet godina. Iako mandat predsednika Srbije Tomislava Nikolića ističe 31. maja 2017, već gotovo dve godine ta tema povremeno puni novinske stupce. Uoči aprilskih parlamentarnih izbora šuškalo se da će on, poput Borisa Tadića koga je na predsedničkim izborima pobedio, skratiti mandat da bi svi izbori bili održani istovremeno, ali to se nije desilo.
Ovih dana je priča o predsedničkim izborima aktuelizovana, uz najavu da bi Nikolić već ove jeseni mogao krenuti u izbornu kampanju. No, to bi istinski bila predugačka predizborna trka, budući da redovne predsedničke izbore treba da raspiše predsednica Skupštine Srbije Maja Gojković do početka marta 2017, odnosno 90 dana pre isteka mandata aktuelnog predsednika republike, tako da se izbori okončaju u narednih 60 dana.
Dok čaršija licitira kandidaturama, u Srpskoj naprednoj stranci, čiji je u vreme prošlih izbora Nikolić bio predsednik, još uvek se ne izjašnjavaju o tome da li su spremni da „na crtu” ponovo izađu s njegovim imenom. S druge strane, iz Nikolićevog kabineta su poručili da su „sve priče o izborima preuranjene i nepotrebne”. Tvrde da se Nikolić trenutno „ne sprema se za predsedničke izbore” jer, kako ističu, ima preča posla.
Objašnjavaju da je predsednik posvećen aktivnostima za unapređenje života građana, poboljšanje ekonomske situacije i očuvanje teritorijalne celovitosti Srbije. U kabinetu su dodali i da on ima brojne spoljnopolitičke aktivnosti te da koristi svaku priliku u razgovorima s kolegama širom sveta da istakne važnost očuvanja srpske baštine i da spreči ulazak Kosova u UNESKO.
Da je podrška naprednjaka Nikoliću neizvesna, za mnoge je bio znak podatak koji je agencija za istraživanje javnog mnjenja „Ipsos” iznela pre mesec dana. Tada je rečeno da bi, ukoliko bi izbori za predsednika Srbije bili sada raspisani, lider naprednjaka Aleksandar Vučić pobedio u prvom krugu, a da bi svi ostali kandidati koji se pominju kao mogući takmaci u predsedničkoj trci bili daleko iza njega. Iako je Vučić rekao da ga predsednička funkcija ne zanima, i nakon njegovog ponovnog izbora na premijersku poziciju još uvek stopostotno se ne isključuje mogućnost da stranka privoli svog lidera na to da se kandiduje za šefa države, kao, po tim računicama, jedini siguran pobednik.
Nešto pre objavljivanja tog istraživanja lider Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma predložio je na stranačkom skupu svog političkog saborca, predsednika Socijalističke partije Srbije Ivicu Dačića za kandidata te koalicije na predstojećim predsedničkim izborima. Istog dana bivši predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da „nije doneo odluku da se neće kandidovati na predsedničkim izborima 2017. godine”.
Opozicija već duže razmišlja o zajedničkom kandidatu, ali jedinstvo u njenim redovima, videlo se mnogo puta, teško je postići. Predsednik Demokratske stranke Bojan Pajtić je ponovio da bi celokupna opozicija na predsedničkim izborima trebalo da se okupi oko jednog zajedničkog kandidata, koji bi bio nestranačka ličnost.
– Da se razumemo, šansa cele opozicije jesu predsednički izbori i to sa zajedničkim kandidatom – rekao je Pajtić. – Ko to ne razume, taj ne razume politiku i ne razume na koji način je tehnički moguće oboriti ovaj režim s vlasti.
Neformalni kandidat opozicije je, po medijima i društevnim mrežama, republički ombudsman Saša Janković, ali se on o tome nije izjašnjavao, niti ga je neka politička stranka zvanično pomenula u tom kontekstu.
Radikali su svog lidera Vojislava Šešelja najavili već kao definitivnog predsedničkog kandidata. Za predsedničku trku nije zanemarljivo to što se sa sigurnošću može reći da radikali ne bi podržali Nikolića u drugom krugu izbora, budući da je često meta njihovih verbalnih napada i omalovažavanja.
Svetlana Stanković
Treba li Nikolić – Vučiću?
Kako sada stvari stoje, Tomislav Nikolić ne odustaje od ranijeg stava da bi voleo i drugi predsednički mandat. Krajem aprila je najavio da će se ponovo kandidovati na predsedničkim izborima jer će, kako je rekao, i dalje biti potreban premijeru Aleksandru Vučiću.
– Mislim da Vučiću treba Nikolić – naglasio je on, i izrazio uverenje da će Vučić za tri ili četiri godine moći da vlada i bez njegove podrške.
Rečenica koju je izgovorio predsednik Srbije kao konstataciju, ako se pretoči u pitanje „treba li Vučiću Nikolić?”, ključ je predstojećih predsedničkih izbora. A odgovor na to pitanje daće brojke i matematika, koji bez „peglanja” odslikavaju nečiji rejting. Za predsednika Republike biće izabran kandidat koji dobije većinu glasova birača koji su glasali. Ako nijedan kandidat ne dobije tu većinu, glasanje se ponavlja u roku od 15 dana. Na ponovljenom glasanju učestvuju dva kandidata s najvećiim brojem glasova, a izabran je onaj koji je osvoji makar glas više. Samo naznaka tog glasa više, slikovito rečeno, može obezbediti Nikolićevu ponovnu kandidaturu.