Selaković: Srbi i dalje diskriminisani u Hrvatskoj

Na video-konferenciji "Erdutski sporazum 25 godina kasnije: pouke za sadašnjost i budućnost", on je podsetio da se ovim sporazumom Hrvatska obavezala na garantovanje svih manjinskih i drugih prava pripadnicima srpske zajednice koji su ostali da žive na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema.

"Iako su brojni pozitivni efekti Erdutskog sporazuma, ne mogu a da ne ukažem da za ovih 25 godina srpskoj manjini u Republici Hrvatskoj nije u punoj meri omogućeno da ostvari svoja prava predviđena, kako ovim aktom, tako i hrvatskim zakonima. Ovde bih pre svega želeo da skrenem pažnju na postojanje negativne opšte atmosfere prema Srbima u Hrvatskoj, što onemogućuje njihovu punu integraciju u hrvatsko društvo, a zbog čega se srpska manjina u Hrvatskoj i dalje oseća diskriminisano i stigmatizovano“, konstatovao je Selaković.

Kako se navodi u saopštenju srpskog Minsitarstva spoljnih poslova, on je ukazao na činjenicu da je u nekim sredinama u Hrvatskoj i dalje prisutan i veoma vidljiv, kako otpor upotrebi srpskog jezika i pisma, tako i otpor rešavanju osnovnih egzistencijalnih problema Srba u ruralnim područjima Hrvatske.

"Nepriznavanje minimalnog jezičkog pluralizma i odsustvo tolerancije u dosadašnjem periodu predstavljalo je ozbiljan problem. Kampanja za proglašavanje ćiriličkog pisma agresorskim dodatno je otežala ostvarivanje prava na obrazovanje i pojačala stigmatizaciju Srba u Hrvatskoj“, objasnio je Selaković.

On je ukazao da Srbija nacionalne manjine Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji vidi kao most koji nas spaja dve zemlje i kao faktore koji u velikoj meri mogu doprineti njihovom razvoju i sveukupnim srpsko-hrvatskim odnosima.

Selaković je, takođe, podsetio da je na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića Vlada Srbije donela odluku kojom se Hrvatskom nacionalnom veću obezbeđuju sredstva u ukupnom iznosu od 600.000 evra radi otkupa rodne kuće bana Josipa Jelačića u Novom Sadu, kako bi to istorijski značajno zdanje postalo centar aktivnosti, razvoja i očuvanja hrvatske zajednice u Srbiji.

Podsetio je i na rešavanje brojnih drugih problema s kojima se suočavala hrvatska nacionalna manjina u Srbiji: očuvana su odeljenja na hrvatskom u osnovnoj školi u Bačkom Bregu, proširena je mera profila u školama na hrvatskom jeziku, osnovan je lektorat na hrvatskom, obnovljen je Dom kulture u Tavankutu i most u Monoštoru…

Ministar Selaković se ovom prilikom osvrnuo i na aktuelne političke odnose Srbije i Hrvatske, koji su, kako je istakao, od posebne važnosti za očuvanje stabilnosti u čitavom regionu.

Srbija je, kako je istakao, suštinski i iskreno zainteresovana za unapređenje saradnje i razvijanje sveukupnih odnosa sa Hrvatskom, na ravnopravnoj osnovi i bez uslovljavanja.

"Ukoliko se obe strane opredele za uzdržavanje od zapaljive retorike, za osudu govora mržnje i etnički motivisanih napada, za promociju antifašizma i multietničnosti kao bogatstva, time bi se znatno uticalo na smanjenje negativnih pojava i stvaranje pozitivne klime u našim zemljama“, kazao je Selaković.

Šef srpske diplomatije završio je porukom da Srbima i Hrvatima nije teško da dođu do onoga što će ih razdvajati, ali da su političke elite dužne da, u interesu svojih građana i budućih generacija, tragaju neprestano za zajedničkim interesima oba naroda.

Na panelu, na kojem je govorio ministar Selaković, učestvovali su i šef hrvatske diplomatije Goran Grlić Radman i predsednik SDS S-a Milorad Pupovac.