Lideri EU šalju poruku Beogradu i Prištini da očekuju napredak dijaloga
BRISEL: Lideri EU sastaće se danas na dvodnevnom samitu u Briselu sa koga će, između ostalog, Beogradu i Prištini poslati poruku da se očekuje brzi napredak u dijalogu s ciljem normalizacije odnosa.
Ovu tačku dnevnog reda je za Tanjug najavio visoki evropski zvaničnik potvrđujući da će Zapadni Balkan biti spomenut u zaključcima samita, ali nije mogao da pruži više pojedinosti.
Drugi neimenovani izvor za Tanjug navodi da su lideri EU odlučili da povećaju pritisak i na Beograd i na Prištinu od kojih očekuju napredak u dijalogu i pregovore koji vode normalizaciji odnosa.
U nacrtu zaključaka samita u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imala uvid piše da EU pozdravlja francusko-nemački predlog rešenja za KiM kao "istorijsku šansu" koju Beograd i Priština treba da iskoriste.
"Evropski savet pozdravlja evropski predlog za postavljanje odnosa između dve strane na novu i održivu osnovu kao istorijsku šansu koju obe strane treba da iskoriste i u cilju ostvarivanja svoje evropske perspektive", navodi se u nacrtu zaključaka predstojećeg samita u Briselu.
Takođe će se, putem zaključaka, apelovati na obe strane da “u potpunosti i bez uslova sprovedu”, obaveze na koje su se obavezale u okviru dijaloga, uključujući briselske sporazume iz 2013. i 2015. godine o stvaranju Zajednice srpskih opština, navodi RSE.
Na dnevnom redu današnjeg samita su tri glavne tačke dnevnog reda, podrška Ukrajini, ekonomija i konkurentnost i migracione politike Unije.
Lideri EU će dočekati ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u Briselu da bi pokazali njihovu podršku Ukrajini.
Zelenski treba da se obrati evropskim liderima u toku dana, a očekuje se da će zatražiti veću vojnu pomoć od zapadnih saveznika u ratu protiv Rusije.
Ukrajinski predsednik će se takođe obratiti u Evropskom parlamentu.
Očekivani dolazak Zelenskog zasenio je prethodnu agendu samita koji je prvobitno bio zakazan kao posebna sednica za rešavanje problema migracija.
Savet EU je pod intenzivnim pritiskom zemalja poput Austrije i Holandije da lideri EU razgovaraju o upravljanju migracijama.
Saradnik centra za geopolitiku pri univerzitetu Kembridž Timoti Les izjavio je danas da u dijalogu Beograda i Prištine ništa nije zagarantovano, kao i da će diplomatama biti potrebni meseci da pomire suprotstavljene pozicije dve strane.
On je za Tanjug rekao da čak ni to možda nije moguće.
Kako je pojasnio mnogi problemi "leže na putu", a dve strane su daleko jedna od druge u pogledu detalja.
Objašnjava da Priština insistira na minimalističkoj viziji Zajednice srpskih opština, uslovljeno priznanjem Kosova od strane Srbije među mnogim drugim uslovima koji su Srbiji neprihvatljivi, dok Srbija "gura" maksimalističku viziju ZSO i odbija da prizna Kosovo što je za Albance neprihvatljivo.
"Takođe postoji snažno protivljenje dogovoru i u Srbiji i na Kosovu u širem smislu, što ograničava manevarski prostor dve vlade za kompromis. U oba slučaja, mnogo društva se protivi dogovoru. Tako čini, uglavnom, i formalna politička opozicija. U slučaju Srbije to čini i SPS, jedan od koalicionih partnera", rekao je Les.
Les je istakao da je iz drugih slučajeva širom sveta, poput Bliskog istoka, poznato da napori diplomata da postignu dogovor između snažno podeljenih grupa mogu biti blizu uspeha, a zatim da na "poslednjoj prepreci" propadnu.
"Ponekad to može izazvati oštar preokret u politici, jer su pokušaji kompromisa praćeni slomom odnosa i naporima obe strane da svoje ciljeve ostvare nepregovaračkim sredstvima. U slučaju Kosova, moj lični stav je da je neuspeh u ovom trenutku verovatan najmanje koliko i uspeh, mada moram da naglasim da ne mogu da predvidim budućnost", rekao je Les.
On je dodao da nije ubeđen da je podsticaj za dogovor dovoljno jak u Srbiji jer je glavna korist, odnosno članstvo u EU, neuhvatljivo, a da "očigledne pretnje, kao što je kraj EU finansiranje i suspenzija bezviznog pristupa Srbije šengenskoj zoni, nemaju kredibilitet s obzirom na potrebu dogovora svih članica EU.
Kako kaže ista logika važi i za kosovsku stranu.
"Ono što možemo reći je da su, pod intenzivnim diplomatskim pritiskom,
obe strane prihvatile plan uz posredovanje EU kao osnovu za pregovore, a da Vlada Srbije ima podršku parlamenta da se nastavi. U načelu postoji dogovor koji treba da se sklopi", rekao je on.