Investicije stižu i u mitrovačka sela
Budžet Grada Sremska Mitrovica za ovu godinu iznosi 2,9 milijarde dinara, a najviše novca se izdvaja na tekuće troškove lokalne samouprave, kao i na tekuće održavanje postojeće infrastrukture, putne i kanalske mreže, rasvete, atmosferske kanalizacije, zelenila.
Gradonačelnik Sremske Mitrovice Vladimir Sanader kaže za „Dnevnik” da je za ovu godinu planiran nastavak dve velike investicije: gradnja Osnovne škole „Jovan Popović” u saradnji s Pokrajinskom vladom, koja će po završetku radova biti najmodernija škola u Srbiji, kao i nastavak izgradnje Železničke ulice, u saradnji s „Putevima Srbije”.
– Lokalna aktivnost odnosi se na izgradnju određenih infrastrukturnih objekata u seoskim sredinama – naveo je Sanader. – U planu su 24 projekta, koji se odnose uglavnom na putnu infrastrukturu, kojom ćemo se ove godine značajnije baviti i završiti u svim selima ulice, koje su ostale neasfaltirane.
Po njegovim rečima, u selima će se raditi i rekonstrukcija domova kulture, kao i fiskulturnih sala u mestima kojima je to potrebno. Takođe, biće renovirane ambulante, iako su mnoge već rekonstruisane u proteklom periodu. Čim popusti zima, počinje rekonstrukcija ambulante u Radenkoviću, koja je radila u iznajmljenom prostoru, dok sada Grad renovira svoj objekat. Do sada su obnovljene ambulante u Radincima, Bešenovu, Mačvanskoj Mitrovici, Rači.
Očekujem da ćemo u ovoj godini postići svoj cilj, a to je 6,5 odsto nezaposlenih u samom gradu (Vladimir Sanader)
– Ove godine planiramo revitalizaciju domova kulture u Martincima, Grgurevcima, Kuzminu i u još nekim selima ukoliko bude mogućnosti. Kada je reč o sportskim dvoranama, planirano je da se uradi sala za fizičko u Osnovnoj školi „Dobrosav Radosavljević Narod” u Mačvanskoj Mitrovici, kao druga faza izgradnje nove škole, kao i balon-sala u Čalmi – kaže Sanader. – U planu je i obnova balon-sala u Martincima, Kuzminu i Jarku.
Kada je u pitanju izgradnja stanova za pripadnike službi bezbednosti, tvrdi Sanader, radovi su u A fazi izgradnje, izdati su lokacijski uslovi, na parcelama u stambenom naselju „Marko Peričin Kamenjar”.
– Potrebno je da se na još jednoj parceli reši pitanje restitucije, što će biti brzo, a maj je predviđen kao rok za početak radova. Posle izdavanja građevinske dozvole, biće raspisana javna nabavka, nakon koje počinju radovi.
On dodaje da su, zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, pomogli elektrifikaciju dela polja na kojima su voćnjaci da bi navodnjavanje bilo još povoljnije.
– Ideja nam je da što više površina pokrijemo trafostanicama i kanalskom mrežom da bismo omogućili navodnjavanje što veće površine poljoprivrednog zemljišta i na taj način još više razvili povrtarstvo i voćarstvo, koje su se pokazale kao izuzetno profitabilne grane poljoprivrede – kaže Sanader.
Trg investitora moguće je da će dobiti „pojačanje” jer jedna austrijska kompanija planira radove na proleće. Investicija nije velika, međutim, kompanija planira da uposli između 50 i 70 radnika.
– U samom gradu radi blizu 20.000 ljudi, te će nove kompanije koje dolaze samo poboljšati tržište radne snage, a one koje već posluju na teritoriji opštine su u fazi ekspanzije i polako šire svoje proizvodne kapacitete – kaže Sanader i napominje da očekuje da će se broj od 3.600, odnosno 3.700 ljudi koji su ostali nezaposleni u Sremskoj Mitrovici i aktivno traže posao, već u ovoj godini svesti na 3.000.
Sanader očekuje da će u ovoj godini postići cilj od 6,5 odsto nezaposlenih u samom gradu, koji je pre samo decenije imao stopu nezaposlenosti od 37 odsto. Što se tiče poljoprivrede, Ministarstvo i ove godine ima odlične programe kada su u pitanju subvencije poljoprivrednim proizvođačima, zaživeo je i IPARD program, koji su prvi dobili Rumljani, a Sanader smatra da će ih Mitrovčani brzo stići.
– Imamo dosta poljopriprednika koji su aplicirali, ali potreban je proces da bi se zaključio validan ugovor, i nadam se da će brzo na osnovu dobrih projekata s kojima su aplicirali dobiti novac iz IPARD programa – kaže on. – Velika su i ulaganja Pokrajinske vlade, a lokalna samouprava će se potruditi da bude servis poljoprivrednicima.
U planu su i podsticajne mere za proizvođače povrća, a izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta se u toj opštini svake godine obavi u roku.
Kanalska mreža je urađena, atarski putevi izgrađeni, a utvrđivanje vlasništva na kanalima je pri kraju i kroz dva meseca očekuje se da će Opština imati kompletnu sliku komasacije u Radenkoviću, a trenutno se ona radi u Šašincima.
Po rečima gradonačelnika Mitrovice, odvija se ozbiljna fluktuacija radne snage te su na teritoriji opštine zaposleni radnici iz drugih opština, dok Mitrovčani rade u fabrikama u pograničnom delu s Rumom.
- Više ne važi pravilo da ako ne radiš u svom gradu, nisi dobro prošao u životu, već se menja svest o tome i odlazak na posao udaljen oko 40-50 kilometara od mesta gde živimo postaje normalna stvar – ističe Sanader.
– Mislim da će meštani Šašinaca biti zadovoljni koliko i oni u Radenkoviću – smatra Sanader.
Osim državne zemlje, Sremska Mitrovica ima još 13.000 hektara obradivih površina, a, po gradonačelnikovim rečima, zemlja u Sremu spada među najkvalitetnija zemljišt u Evropi po sastavu i strukturi jer sadrži najveći procenat humusa.
– Još uvek su dominantne ratarske kulture – kukuruz, pšenica, ječam, soja, ono što je neophodno za ishranu ljudi i životinja, a sve više se gaje i povrtarske i voćarske kulture, koje spadaju u profitabilnije – kaže Sanader. – Imamo i zasade duvana i nadam se da će Fruškoj gori biti vraćen imiy voćarskog i vinogradarskog kraja, koji je nekada imao.
On kaže da su primetne ozbiljne investicije u voćarstvo i sve veća poljoprivredna površina na Fruškoj gori je sada pod voćnjacima. Gaje se jabuke, višnje, breskve, vinova loza, te će za pet godina Fruška gora izgledati kao osamdesetih.
– Trenutno se gradi veća vinarija „Milošević” u Velikim Radincima, gde vlasnik ima dosta hektara pod vinovom lozom, i pravi se i turistički objekat, a gradi se i jedna manja vinarija u Šišatovcu – kaže Sanader. – Vinska ruta koja treba da zaživi u Sremu imaće ozbiljan sadržaj sa izgradnjom objekta u Velikim Radincima.
Maša Stakić