Varoški spomenar: Vrapci
Stiglo je proleće, a osim sunca i prijatne temperature, Novosađane je obradovalo i to što im se iz krošnji ponovo veselo javljaju vrapci.
Te ptice iz porodice zeba i pevačica spadaju u najrasprostranjenije u svetu. Međutim, stručnjaci već godinama ukazuju na to da je popularnih dživdžana u gradovima Srbije sve manje, pre svega zbog promene stila gradnje objekata, smanjenja broja stoke čiju hranu koriste i vrapci, zagađenja vazduha i voda.
Svake godine 20. marta širom sveta obeležava se Međunarodni dan vrabaca, s ciljem da skrene pažnju javnosti na značaj i ulogu vrabaca u našem okruženju, kao i na potrebu da te vesele ptice sačuvamo za generacije koje dolaze. Ove godine, prvi put, članovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije „Dan vrabaca“ obeležili su u Beogradu i Novom Sadu. Učenici osnovnih škola prebrojavali su parove vrabaca, postavljali kućice za njihovo gnežđenje i delili sugrađanima promotivni materijal, kroz koji treba da upoznaju te naše drage raspevane komšije.
Vrapci su ljupke ptice koje vekovima žive neposredno uz ljude i uz golubove, verovatno su i najpoznatije divlje ptice. U Srbiji se gnezde tri vrste vrabaca: pokućar, poljski i španski. Pokućar je svakako najpoznatiji i najbrojniji od pomenuta tri i njega najčešće srećemo u selima i gradovima širom Srbije.
Kako ističu ornitolozi, vrapcima možemo pomoći postavljanjem kućica za gnežđenje, pošto je prirodnih staništa za njih, odnosno duplji u drveću, sve manje, ali i pažljivim planiranjem i održavanjem zelenila, zimskom prihranom jer samo u naseobinama mogu da se zaštite od hladnoće. Korisne su ptice – mlade hrane štetnim insektima.
U našem gradu vrapci su se odomaćili, i u narednim lepim prolećnim i letnjim danima svakako da sugrađanima u parkovima prija njihova graja, stoga učinimo sve da bi i nadalje ostali naši sugrađani.
A. Brzak