Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Udruženje „Umni Novi Sad“: Mladi mogu promeniti društvo nabolje

19.06.2019. 10:57 11:04
Piše:
Foto: UMNI

Udruženje „UMNI Novi Sad“ je omladinska organizacija koja okuplja mlade od 15 do 30 godina različitih struka i profila, a za sada među njima ima najviše pravnika.

Veći broj pravnika u nekom udruženju prava je retkost, ali i najveći razlog zbog čega su njihove aktivnosti veoma često posvećene ljudskim pravima i društveno značajnim temama.

– Sve aktivnosti realizujemo najpre zbog toga što smatramo da su bitne i da je važno da se time mladi bave, odziv je izuzetno dobar i verujemo da ljudi to kod nas prepoznaju – navodi članica Upravnog odbora Udruženja UMNI Branislava Arađan. – Zbog toga nas je prepoznao i pokrajinski zaštitnik građana – ombudsman, tako da vrlo često u svojim aktivnostima sarađujemo i s njima. Primer za to je seminar o pravima deteta, koji smo održali u Rektoratu. Osim toga, radimo sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu studenata, kao i s drugim organizacijama jer smatramo da je važno da se svi povezujemo.

Osim edukacija, treninga i seminara u vezi s veštinama za mlade, UMNI se bavi humanitarnim radom. Na tu temu od početka godine realizovali su nekoliko aktivnosti, a obeležili su i Svetski dan zdravlja.

– Povodom Svetskog dana zdravlja, u saradnji sa Zavodom za zdravstvenu zaštitu studenata, edukovali smo studente o pravima pacijenata – objašnjava Branislava. – To smo shvatili kao jedan od problema s kojima se mladi suočavaju jer mnogi ne znaju na šta u tom smislu imaju pravo i na koji način bi mogli zahtevati kvalitet rada i usluga.

U saradnji s Fondacijom „Tijana Jurić“ organizovali su tribinu „Ukradena bezbednost“.

– U nekom trenutku našeg rada skupili smo potpise za peticiju da se uvede „Tijanin zakon“. U suštini podržavamo to što Fondacija radi i trudimo se da njihov rad približimo mladima, a tribina je bila posvećena bezbednosti na internetu i opasnosti od trgovine ljudima. Smatramo da mladi generalno nisu u potpunosti svesni toga da se to i kod nas događa i da ih vrlo često neka situacija može odvesti u opasnost – navodi naša sagovornica.

U okviru organizacije postoji i program mentorstva za nove članove.

– O novom članu brinemo i trudimo se da napreduje u svakom smislu. Recimo, u zavisnosti od toga šta studira, šaljemo ga na različite edukacije, koje se odnose na njegovu struku ili na neke veštine i sposobnosti važne za mlade – ističe Branislava. – Isto tako, organizujemo interne edukacije, u okviru kojih angažujemo predavača za naše članove u skladu s njihovim željama.

Aktivnosti udruženja UMNI podržava i Skupština grada Novog Sada, te su bili učesnici radne grupe za izradu Lokalnog akcionog plana za rodnu ravnopravnost. Na temu rodne ravnopravnosti s odbornicima Skupštine dva puta su organizovali i seminar.

– Ljudska prava su definitivno u fokusu našeg udruženja. Imali smo i trening veštine pisanja tužbe. To je nešto što je zapravo potrebno svima, ne samo studentima Pravnog fakulteta i pravnicima. Nakon toga, u saradnji s profesorkom Draganom Ćorić i njenom organizacijom „Novosadska škola prava i veština”, realizovali smo trening o pisanju zakona.


Uspešno usvojen Predlog zakona o psihoaktivnim supstancama

Udruženje „UMNI Novi Sad” postiglo je izuzetan uspeh u okviru teme obaveštavanja o psihoaktivnim supstancama.

– Tokom 2018. godine je u kratkom razmaku nekoliko mladih umrlo od korišćenja psihoaktivnih supstanci i baš nakon toga naš predlog zakona usvojen je na republičkom nivou – objasnila je Branislava Arađan. – To nam je bilo zaista veliki uspeh jer smo Zakon pisali realno, onako kako  smatramo da bi trebalo, i istraživali, tako da nam je to lepo prošlo. 


Bez obzira na to što su prava glavna tema aktivnosti Udruženja, ni interesovanja drugih članova nisu zapostavljena. Udruženje UMNI zalaže se za promociju volonterizma i aktivizma, osnaživanje mladih, zaštitu životne sredine, očuvanje kulture i tradicije i slično, te svako od članova može da predloži svoju ideju, jednako značajnu za unapređenje kvaliteta života mladih.

– Povezala nas je ideja da istovremeno učimo i bavimo se nečim što se ne uči na fakultetu, odnosno što nam formalno obrazovanje ne pruža. Želimo da pokažemo mladima da mi možemo i da bi trebalo da utičemo na stvari u društvu, a ne da budemo pasivni posmatrači. I van fakulteta možeš da budeš aktivan član društva. Pomažemo mladima da shvate da mogu unapređivati sebe, a ujedno nešto dobro raditi za okolinu i društvo. U našoj organizaciji mladi uvek vide svoj rezultat – zaključuje Branislava Arađan.

B. Pavković

Foto: UMNI Novi Sad

KOLIKO SE POŠTUJU LJUDSKA PRAVA?

Branislav Stojanov, student:

– Samim tim što studiram na Pravnom fakultetu, upućen sam u temu ljudskih prava. Recimo, uvek je aktuelna i svima bliska tema nasilja. Lično ne poznajem nikoga ko je pretrpeo nasilje, ali smatram da svi imaju pravo na poštovanje i zaštitu. To je osnova svega, samo na taj način društvo može normalno funkcionisati.

Saša Đekić, student:

– Ovih dana je aktuelna tema nasilja nad ženama, nedavno smo nešto o tome gledali. Smatram da bi nasilje trebalo najpre zakonski procesuirati. Iskreno, mislim da je svest o nasilju još uvek slabo podignuta. U teoriji je možda regulisano, ali u praksi vrlo slabo, činjenica je da se žene i dalje plaše da prijave nasilje jer nisu dovoljno zaštićene.

Jovana Ćurić, studentkinja:

– Znam primere svojih drugarica koje su doživele nasilje u vezi, ali nisu reagovale. To bi trebalo odmah prekinuti, obratiti se nekome... Recimo, imam drugaricu koju bivši momak bukvalno progoni. Ima podršku roditelja, ali on i dalje stvara probleme. Mislim da je generalno zakonski regulisano, ali nasilje ljudi kasno prijave.

Nina Đukanović, studentkinja:

– Kad je reč o nasilju, najčešće razmišljam o problemu polne diskriminacije i porodičnom nasilju. Uglavnom se o tome ne priča, mnogi se stide jer to, nažalost, kod nas i dalje važi za sramotu. U suštini, ljudi su slabo zaštićeni. Zakonski je regulisano, ali u praksi nedovoljno. Isto tako, teško je pomoći ljudima koji sami sebi ne žele da pomognu.

Isidora Krsmanović, studentkinja:

– Imamo primer nasilja nad studentima, koje se dogodilo pre nekoliko dana. Nikako ne podržavam to što neko pretuče nekoga samo zbog razilaženja u mišljenju, a pretpostavljam da je to razlog. Ujedno je i dokaz da ne postoji sloboda mišljenja, nedovoljno je kažnjeno. Smatram da svest o sprečavanju nasilja nimalo nije podignuta.

Stefan Gvojić, student:

– Smatram da se ljudska prava u dovoljnoj meri poštuju, samo što medijski nisu dobro ispraćena, u smislu da se presudi bez dovoljno dokaza. Ipak, mislim da ja, kao pojedinac, ne mogu baš mnogo pomoći, nego bi celokupno društvo trebalo da se organizuje. Očigledno nije dovoljno učinjeno čim se ljudska prava i dalje krše.

B. P.

Foto: S. Šušnjević

Autor:
Pošaljite komentar
Mirović: Pokrajina dobar primer kako se štite ljudska prava 

Mirović: Pokrajina dobar primer kako se štite ljudska prava 

10.12.2018. 13:44 13:46