U Veterniku se planira šuma-park na 35 hektara rekreativne površine

radski urbanisti u ataru, na površini od 35,5 hektara, kojim gazduju JP „Vojvodina šume”, predlažu rekreativne zelene površine, uređene pešačke i trim staze, jahaće staze, otvorene sportske terene, turističko–ugostiteljske objekte i slično.

Plano detaljne regulacije šuma-parka u ataru do nedavno (19. avgust) je bio na javnom uvidu, a veći deo prostora, površine oko 28 hektara, zamišljen je kao šuma sa rekreativnim sadržajima, te najmanje 80 odsto kompleksa mora biti ozelenjeno.

„Osnovna uloga šuma-parka na području plana je u aktivaciji prostora za bavljenje rekreacijom u bilo kom obliku (aktivnom i pasivnom). Taj kompleks se planira kao javna površina, a za objekte će se izdvajati ostalo zemljište pod gabaritom u zavisnosti od konkretnih sadržaja”, navode gradski urbanisti.

Objašnjeno je da će kompleks biti uređen u slobodnom stilu, uz maksimalno isticanje prirodnih karakteristika prostora, na način da se u najvećoj mogućoj meri sačuvaju njegov oblik, izgled i vrednosti.

Svi objekti, kao i prateći sadržaji, poput toaleta i prostora za iznajmljivanje sportskih rekvizita, predviđeni su na četiri parcele u svernom delu, s tim da će zauzimati deset odsto te zone. Dozvoljena spratnost objekata je do tri nadzemne etaže, a urbanisti su predvideli građevine prvenstveno u funkciji sporta, ali je moguće graditi i manje smeštajne kapacitete i turističko ugostiteljske objekte, koji će, kako smatraju, upotpuniti korišćenje šume-parka. Objekti bi, izgledom, trebalo da se uklope u koncept uređenja i ni na koji način ne smeju ugroziti namenu stanovanja u neposrednoj blizini, niti prirodno okruženje atara i nasipa uz Dunav.

Prostor, na rubu građevinskog područja u Veterniku, pa sve do odbrambenog nasipa uz Dunav, trenutno je zapušten i obrastao samoniklim rastinjem. Nadležni podsećaju da se planom obuhvaćenom području pristupa atarskim putevima, odnosno produžetkom Leptirove i Paunove ulice, kao i sa južne strane, preko nasipa, odnosno Podunavske ulice. Oni konstatuju i da su šumski zasadi kojima gazduju „Vojvodina šume” delimično sačuvani, a delimično, nakon seče, obrasli samoniklim rastinjem. Osim toga, u severnom delu su registrovana i dva nelegalno izgrađena pomoćna objekta.

Uz melioracioni kanal, koji predstavlja ekološki koridor i uređen je po uslovima za formiranje zaštitnog pojasa u ataru, predviđen je dodatni pojas zelenila, da bi se, kako je objašnjeno, obezbedilo povezivanje zelenila atara sa građevinskim područjem. Uz autohtonu vegetaciju, kanal bi, kao zeleni koridor, trebalo da doprinese ukupnom izgledu prostora. 

Sve planirane sadržaje u okviru kompleksa šume-parka, poput dečjeg igrališta, teretane na otvorenom i slično, povezivaće pešačke komunikacije. Namena prostora uslovljava malu zastupljenost saobraćajnih površina, naročito u južnom delu i, kako je navedeno, biće restriktivno definisana, tako da se favorizuje korišćenje javnog prevoza, biciklističkog i pešačkog saobraćaja.

Kako se može primetiti od planom obuhvaćenih 35,5 hektara, 0,74 je namenjeno za saobraćajne površine, 28,6 hektara za šumu-park, dok kanal - ekološki koridor zauzima 0,65 hektara. Zona izgradnje je planirana na 5,51 hektar i tu su predviđeni sportsko-rekreativni i turističko-ugostiteljski objekti.

„Donošenjem planske dokumentacije omogućiće se realizacija sadržaja kojima će se unaprediti i poboljšati kvalitet korišćenja obuhvaćenog prostora. Urediće se znatne površine sa velikim potencijalom za rekreaciju, jedinstvene u širem okruženju. Predložene intervencije omogućiće da se taj deo grada unapređuje i razvija, koristeći prednosti prostora, naročito dobru poziciju, specifičnu povezanost sa Novim Sadom i Begečom preko nasipa, blizinu Dunava, kao i jedinstveni potencijal rekreacije u prirodi, koju će upotpuniti objekti različitih sadržaja”, navode autori konceptualnog okvira prostornog razvoja.  

J. Vukašinović