TORANJ NA TVRĐAVI OPASAN SKELAMA Uskoro završetak radova na OBNOVI SAT-KULE; Superćelijske oluje nanele znatnu štetu
Obnova tornja sa satom na gornjem Ludvigovom bastionu, oštećenom tokom superćelijskih oluja, počela je u oktobru, kada su oko tog simbola grada postavljene skele, koje bi, imajući u vidu rok za završetak radova, u narednih mesec dana trebalo da budu uklonjene.
Svojevremeno je najavljeno da će građevinsko-zanatski i konzervatorsko-restauratorski radovi trajati 150 radnih dana, a reč je o devet miliona dinara vrednom ulaganju.
Prvo što upada u oči jeste to da je zamenjena kapa tornja bakarnom pa sad takoreći šljašti, reći će mnogi, ali bez brige, s vremenom će vratiti stari sjaj na koji smo svi navikli. Projektom je inače predviđena obnova oštećenih i degradiranih elemenata sat-kule, fasadnih i unutrašnjih zidova, zaštitne ograde i trotoara uz objekat, kao i restauracija i konzervacija kape tornja s dekorativnim vrhom, fasadne stolarije i bravarije. Obnova podrazumeva i restauraciju i konzervaciju brojčanika sa kazaljkama, kao i elemenata od kovanog gvožđa u unutrašnjosti, poput zatega, klanfi, nosača, ograda i slično. Drvene šalukatre sa kape tornja se konzerviraju i restauriraju, kao i gvozdena ulazna vrata.
Pijani sat
Podignut na severnom bedemu gornjeg Ludvigovog bastiona, na mestu prethodnog, koji je srušen polovinom 18. veka, toranj sa satom zidan je opekom starog formata. Originalni satni mehanizam poklon je Marije Terezije petrovaradinskom garnizonu, a dopremljen je iz Alzasa oko 1750. godine, što se otprilike poklapa i sa dobijanjem privilegija Slobodnog kraljevskog grada, koje je Novi Sad, odnosno Nepolanta, caričinim ukazom dobio 1. februara 1748. godine.
Sat na tornju specifičan je po tome što velika kazaljka pokazuje sate, a mala minute, kako bi, pre svega, lađari sa Dunava iz daljine videli vreme. U prošlosti su stanovnici plaćali porez, satarinu, na korišćenje časovnika, koji je zbog uticaja temperature na mehanizam i činjenice da nekad žuri ili kasni, nazvan – pijani sat.
Građena od 1692. do 1780. godine, na steni, na mestu nekadašnjeg srednjovekovnog utvrđenja, Petrovaradinska tvrđava poznata je kao Gibraltar na Dunavu. Gornjim gradom dominira toranj sa satom, ujedno i jedan od najprepoznatljivijih simbola kulturno-istorijske celine, koji je pretrpeo veliku štetu tokom nevremena 19. i 21. jula 2023. godine.
– Pod snažnim udarima vetra nosač dekorativnog vrha tornja je presavijen, jabuka iscepana, a elementi razbacani po okolnom prostoru – objasnili su svojevremeno za „Dnevnik“ u Zavodu za zaštitu spomenika kulture. – Usled vibracija kape tornja, potkrovni venac je znatno oštećen, kao i pokrivač same kape. Oštećenja su vidljiva i na fasadama zidanog dela tornja, kao i na brojčanicima sata i kazaljkama.
J. Vukašinović