Povređenima treba da pomognemo koliko znamo, ne više od toga
Gradsko takmičenje u pružanju prve pomoći i realističkom prikazu povreda održano je početkom aprila,
ali su uveliko u toku pripreme za predstojeće pokrajinsko, koje će se održati 28. maja u Subotici. Iz Novog Sada takmičiće se dve šestočlane ekipe: podmlatka „Zeke” i omladine „Vendi” i one će, zapravo, predstavljati Crveni krst Novog Sada (CK NS).
– Na takmičenju bude četiri poligona s po pet scena raznih nesreća, a takmičari imaju deset minuta da rade dok ne dođe Hitna pomoć – objašnjava nam proceduru stručni saradnik Crvenog krsta Novog Sada za prvu pomoć Dejan Vučković. – Prvo na poligon ulazi vođa ekipe i objašnjava šta se desilo i gleda da li je bezbedno da uvede ostatak ekipe. Sudija sve to prati i ocenjuje, a nakon deset minuta, moraju sve da predstave Hitnoj pomoći.
U okviru podmlatka učestvuju učenici sedmog i osmog razreda, a u okviru omladine su najčešće učenici srednjih škola, a mogu se takmičiti i stariji.
– Zanimljivo mi je da učim sve to, zabavljam se, dobro je društvo, ali i lep osećaj kad znam da nekome mogu pomoći – priča nam učenik OŠ „Jožef Atila” Viktor Prec, dovikujući da, em što je šesti razred, još je i 2004. godište, što znači da bi trebalo da bude peti.
Njegova ekipa „Zeke”, ili „Zecovi” kako se u šali međusobno zovu, pobedila je na gradskom takmičenju i sada se spremaju za pokrajinsko koje ih uskoro čeka.
– Na takmičenju sam imao tremu da li ću sve dobro uraditi, da ne pogrešim nešto. Ali je bio i lep osećaj, zadovoljan sam i značiće mi u životu – dodaje Viktor.
Svaku ekipu obučava instruktor, odnosno volonter Crvenog krsta, a imaju i knjigu o prvoj pomoći koja je usklađena s evropskim normativima. Kako kaže Dejan Vučković, dosta dece je zainteresovano za učešće, i dodaje da se kasnije većina njih opredeli za srednju medicinsku školu, odnosno za studiranje na medicinskom fakultetu.
– Ja sam na smeru za farmaceutskog tehničara i shvatila sam da se nisam baš pronašla u tome i zato sam krenula na sekciju o prvoj pomoći, ima i više veze s medicinom – kaže volonterka CK NS-a Milana Bojinović, koja je i učenica trećeg razreda Srednje medicinske škole „7. april”.
Budući da će uskoro trebati da se odluči za studije, dvoumi se između stomatologije i opšte medicine.
– Ovo mi je bila druga sezona takničenja i sada sam mnogo samopouzdanija, znam šta i koliko znam i mogu. Van takmičenja desilo mi se da u školi pomognem jednoj drugarici koja je imala nesvesticu. Uradila sam autotransfuziju, što znači da sam joj stavila „sve četiri uvis” i posle deset minuta se povratila pa smo joj dali čokoladicu. Uvek treba da pomognemo koliko znamo, ne više od toga.
Važnost sarađivanja u okviru tima potvrđuju i naši sagovornici, ističući da je i uloga vođe veoma važna. On mora da bude smiren i staložen, ali da ima autoritet.
– Siguran sam u to da bih bio spreman da pomognem u svakoj situaciji – uverava nas učenik trećeg razreda E-gimnazije Ognjen Vučković. – Moraš biti staložen, jer ako se uspaničiš, bolje da ne pomažeš, samo možeš napraviti još gore.
Ukoliko se neko i nađe u situaciji da nekome treba da pomogne, po zakonu niko ga ne može tužiti ukoliko i uradi nešto pogrešno. Jedino Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima (članom 167) obavezuje na to da, „ukoliko se zateknete ili naiđete na mesto saobraćajne nezgode u kojoj ima povrećenih lica odmah obavestite policiju i/ili službu hitne medicinske pomoći i da u skladu sa svojim znanjima, sposobnostima i mogućnostima, pružite pomoć licima povređenim u saobraćajnoj nezgodi i po potrebi ih prevezete u najbliže zdravstvene ustanove i da preduzmete sve što je u vašoj moći da sprečite uvećavanje postojećih posledica, odnosno nastajanje novih.”
– Iako u filmovima stalno viđamo reanimaciju, ona se, zapravo, retko dešava – kaže Dejan Vučković. – Reanimacija podrazumeva masažu srca i veštačko disanje. Postoje tri pravila zbog kojih se prestaje pružanje reanimacije: dolazak Hitne pomoći, spontano oživljavanje srca i pluća ili ako se umorimo, što je moralno pravilo.
Javnosti nije poznato ni da se deci, koja su volonteri Crvenog krsta i(li) učestvuju na takmičenjima te zapostave školu jer se više posvete toj nastavnoj aktivnosti, postignuti rezultati ne boduju pri upisu u srednju školu ili na fakultet.
– Deca ulože mnogo truda, steknu određeno znanje, a to im se ne boduje. Izgovor za to je što smo mi pri Ministarstvu zdravlja, a školstvo i priča o bodovanju su deo Ministarstva prosvete – objašnjava stručni saradnik CK NS-a za prvu pomoć.
Volonterka Milana Bojinović kaže da se njihova takmičenja iz prve pomoći ne boduju jer nisu školska, ali da bi svakako trebalo da se uvede i bodovanje takvog njihovog angažmana.
L. Radlovački
Foto: S. Šušnjević i Crveni krst Novog Sada
Svi na istom zadatku
Na takmičenjima učesnike sačekaju svakakve scene nezgoda koje su poprilično realno predstavljene, u čemu veliku ulogu ima tim koji se bavi realističnim prikazom povreda, oboljenja i stanja (RPPOS). Za sve maske koriste tapetol, brašno i jestice boje. A osim tog tima i Hitne pomoći, na takmičenju se angažuju i vatrogasci, policajci i moto-klub “NS Riders”.
Deo velike humanitarne federacije
Međunarodni dan Crvenog krsta obeležava se 8. maja, a cela tekuća nedelja vodi se kao Nedelja Crvenog krsta. U Novom Sadu radi jedna od 45 organizacija, koje deluju po opštinama u Vojvodini, dok ih u celoj Srbiji ima 180. Kada je reč o svetu, 190 zemalja ima svoje organizacije Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, udružene u Međunarodnu federaciju.