„Karlovački dani slobodne misli“ od od 31. maja do 2. juna
Trodnevni međunarodni interdisciplinarni skup namenjen prvenstveno studentima osnovnih, master i doktorskih studija, „Karlovački dani slobodne misli“ (KDSM), petu godinu zaredom biće održan u Sremskim Karlovcima od 31. maja do 2. juna.
Peti jubilarni KDSM okupiće dvadesetak studenata osnovnih, master i doktorskih studija koji će predstaviti rezultate svojih naučno-teorijskih istraživanja u sklopu konferencije koja predstavlja okosnicu skupa. (Dis)funkcionalnost društvenog subjekta glavna je tema ovogodišnjeg studentskog okupljanja, a povodom petogodišnice rada, kao prateći program biće priređena retrospektivna izložba, koja će predstaviti razvojni put skupa.
– „Karlovački dani slobodne misli“ koncipirani su tako da se javnosti ponudi kvalitetan projekat kojim će biti obuhvaćeni raznovrsni i tematski povezani sadržaji u cilju što boljeg sagledavanja aktuelnih socio-kulturnih prilika iz širokog spektra naučnog, kulturnog i umetničkog delovanja – kaže idejni tvorac i programska koordinatorka Centra za afirmaciju slobodne misli (CEZASM), udruženja mladih iz Sremskih Karlovaca koje se bavi osmišljavanjem i realizacijom projekata iz oblasti nauke, kulture i umetnosti dr Andrea Ratković. – Osim studentske konferencije, u okviru ovog trodnevnog skupa priređuju se i predavanja, promocije dokumentarnih filmova i publikacija, izložbe umetničkih radova, okrugli stolovi... Svi sadržaji su otvorenog tipa tako da ih, osim aktivnih učesnika, može pratiti i šira javnost. Svake godine po završetku ovog studentskog programa CEZASM priređuje zbornik kojim su obuhvaćeni svi predstavljeni radovi, i to, pre svega, radi pružanja prilike mladima da se predstave, kako akademskoj zajednici, tako i široj.
Na dosadašnjim skupovima učestvovali su studenti s univerziteta u Novom Sadu, Beogradu, Kragujevcu, Nišu, Zagrebu, Banjaluci, Sarajevu, Krakovu, Poznanju, Berlinu i Londonu. Od predavača učesnici su imali priliku da čuju i diskutuju s dr Linom Veljakom iz Zagreba, dr Draganom Kujunyićem iz SAD, dr Divnom Vuksanović iz Beograda, dr Slobodanom Sayakovim iz Sombora, dr Enis Zebić iz Zagreba, dr Aleksandrom Đurić Bosnić iz Zavoda za kulturu Vojvodine, dok su na okruglim stolovima govorili dr Duško Radosavljević, dr Milorad Đurić, dr Vladimir Kolarić, dr Lidija Cvetić i drugi.
Po rečima Andree Ratković, idejnog tvorca Centra za afirmaciju slobodne misli kakvog od vremena mitropolita Stefana Stratimirovića i njegovog naučnog društva „Karlovački krug“ s početka 19. veka u Karlovcima, nije bilo, „Karlovački dani slobodne misli“ ne samo da su ispunili sva njena očekivanja već su ih i prevazišli.
– Kvalitetno koncipirane i sa zavidnim stepenom profesionalnosti realizovane raznovrsne aktivnosti obuhvaćene manifestacijom, kao i visok stepen kreativnosti, inovativnosti, te negovanje kolegijalnosti i iskrenog prijateljstva, doprineli su tome da taj skup za relativno kratko vreme postane prepoznatljiv među studentima, ali i predstavnicima domaće i regionalne akademske zajednice – kaže ona. – Samim tim, to je postalo događaj koji nekoliko meseci unapred u svoje radne kalendare unose svi oni koji su posvećeni afirmaciji kulture slobodnog mišljenja i delovanja.
Učesnici ovogodišnjeg KDSM-a na sebe će preuzeti zadatak da kritički sagledaju (dis)funkcionalnost društvenog subjekta. Potreba da se izdvoji upravo ta tema proizlazi iz činjenice da na izmaku druge dekade 21. veka jedna od bitnih karakteristika savremenog čoveka jeste sistemska (dis)funkcionalnost. Da li će zadata tema biti uspešno rasvetljena, i u kojoj meri, moći će se tiproceni po okončanju skupa i sumiranju ostvarenih rezultata rada.
„Karlovački dani slobodne misli“ realizuju se zahvaljujući finansijskoj podršci karlovačke opštine.
Dr Andrea Ratković, koja od 2017. godine predaje u zvanju docenta na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu, kaže da će u okviru petog KDSM-a biti priređena i panel-diskusija. Na njoj će učestvovati dr Duško Radosavljević s Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić“ u Novom Sadu, dr Tadija Stefanović s beogradskog Fakulteta savremenih umetnosti i doktorandi Luka Janeš i Luka Perušić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Zorica Milosavljević