Deca u sve ranijem uzrastu obolevaju od dijabetesa
Globalna epidemija dijabetesa predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. veka. Srbija ima uzlazni trend obolevanja, te je, po rezultatima istraživanja
zdravlja stanovništva Srbije u proteklih deset godina broj obolelih od dijabetesa porastao gotovo 50 odsto, kada govorimo o starosnoj grupi između 45 do 65 godina, dok je kod dece godišnji porast oboljevanja od šećerne bolesti oko četiri odsto.
– U Srbiji od dijabetesa tip 1 godišnje oboli oko 150 dečaka i devojčica do 14 godina – kaže pedijatar-endokrinolog aš. dr sci med. Ivana Vorgučin. – Deca najčešće obolevaju od tog tipa dijabetesa i do razvoja bolesti dolazi zbog nedovoljnog lučenja insulina u organizmu te se leči insulinom. Kod adolescenata i odraslih, najčešće se javlja dijabetes tipa 2 i značajno je povezan s gojaznošću. Kod tog tipa se javlja višak insulina, koji ne ispoljava svoja dejstva i leči se tabletama, uz savet za redukciju telesne težine, redovnu fizičku aktivnost i pravilnu ishranu.
U poslednjih desetak godina, činjenica je da se bolest ispoljava u sve ranijem uzrastu kod dece, odnosno razvija se tokom detinjstva, ali u retkim oblicima dijabetesa, kao što je neonatalni dijabetes, klinička slika se ispoljava u prvih šest meseci života. Po rečima naše sagovornice, postoji značajan uticaj genetske predispozicije za nastanak bolesti, s obzirom na to da je dijabetes autoimuna bolest. Analiza genotipizacije na dijabetogene lokuse se može uraditi iz krvi deteta i može ukazati na to da li su prisutni lokusi koji nose rizik za njegov razvoj.
– Autoimuni proces dovodi do destrukcije beta ćelija pankreasa, koje postepeno luče sve manje količine insulina, a kao posledica javlja se povišeni nivo šećera u krvi te se ispoljavaju simptomi dijabetesa – kaže dr Vorgučin. – Brojni faktori mogu uticati na taj proces i opisan je uticaj sredinskih činioca, virusa, uz veoma značajan uticaj nutritivnih faktora, kao što su prerani kontakt s proteinima kravljeg mleka, rano uvođenje cerealija i glutena, kao i nedovoljan nivo vitamina De i drugo. Kod deteta koje je obolelo od dijabetesa uzima se anamneza, na osnovu koje se dobijaju podaci da dete u poslednjem periodu pije više tečnosti, češće mokri, često ustaje noću i mokri ili se umokrava. Kod deteta u početku postoji očuvan apetit, ali nadalje dolazi do njegovog gubitka, a s njim i do gubitka telesne težine.
S daljim ispoljavanjem bolesti dolazi do bolova u trbuhu, povraćanja i dehidratacije, a u pojedinim slučajevima i do teškog stanja – ketoacidoze, koja se manifestuje ubrzanim, dubokim disanjem i specifičnim mirisom na aceton. Vrlo često se prvi simptomi mogu ispoljiti u toku neke respiratorne ili gastrointestinalne infekcije, uz povišenu temperaturu, ali se tada teže prepoznaju.
Kod dece kod koje postoji sumnja na razvoj bolesti, u kontaktu s pedijatrom, po rečima dr Ivane Vorgučin, može se uraditi jednostavna analiza glukoze iz krvi i urina. Ukoliko se radi o graničnom povišenju vrednosti glikemija u krvi ili je porodična anamneza pozitivna na dijabetes, može se uraditi test opterećenja glukozom s merenjem vrednosti nivoa insulina u bolnici.
– Kada se kod deteta ispolji dijabetes tipa 1 i započne insulinska terapija, dolazi do privremenog oporavka beta ćelija pankreasa i potrebe za insulinom se smanjuju – navodi dr Vorgučin. – To je faza privremene remisije ili „faza medenog meseca“ i kod neke dece se može dogoditi da se insulinska terapija privremeno prekine. Sprovođenje svih drugih terapijskih mera se nastavlja, uz redovne kontrole vrednosti šećera u krvi, sve u cilju pravovremenog ponovnog započinjanja insulinske terapije kada za to dođe vreme.
Ukoliko se desi da dete dobije dijabetes, po rečima naše sagovornice, veoma je važna edukacija deteta i porodice, u cilju što boljeg prihvatanja bolesti. Deca s dijabetesom treba da vode normalan život i samo edukacijom se mogu osposobiti da bolest prilagode svakodnevnim životnim situacijama. Insulinska terapija mora se prilagoditi svakodnevici deteta, a danas je ona značajno olakšana i prilagođena deci zahvaljujući savremenim sredstvima za davanje insulina. Na kraju, deca s dijabetesom moraju napraviti izvesne korekcije u ishrani, a poželjno je i da se bave sportom.
I. Mikloši
Besplatno merenje šećera u krvi
Svetski dan borbe protiv dijabetesa Udruženje protiv dijabetesa grada Novog Sada svečano će obeležiti u Tržnom centru „Big” sutra od 11 do 18 časova, a ujedno će, kao najstarije takvo udruženje u Evropi, proslaviti i 54 godine postojanja. Svima koji dođu biće omogućeno besplatno merenje šećera u krvi, krvnog pritiska, težine, visine, indeksa telesne mase i procenta masnoće. Deliće se flajeri, edukatori će prisutne informisati o dijabetesu u cilju ranog otkrivanja i sprečavanja dijabetesnih komplikacija. U 12 časova novosadska sportska grupa „BarStrong” izvešće sportski performans podrške Udruženju protiv dijabetesa grada Novog Sada, promovišući fizičku aktivnost kao glavnu prevenciju.
B. P.