Bogata kolekcija savremene umetnosti
Nakon konzervatorsko restauratorske obrade vredne umetničke kolekcije kompanije “Tarket” iz Bačke Palanke i njenog predstavljanja na izložbi “Od privatnog ka javnom”, koja traje do 13. avgusta,
Galerija Matice srpske je nedavno započela novi projekat. Obrada nove umetničke zbirke, ovog puta u vlasništvu Vojvođanske banke, ponovo je pokrenula pitanje kako naći načine da se značajno nacionalno umetničko blago koje poseduju privatne i društvene kompanije učine dostupnim široj javnosti. Prema ugovoru o poslovnoj saradnji dve institucije stručni tim Galerije Matice srpske će po najvišim profesionalnim standardima obraditi bogatu kolekciju umetničkih dela koje poseduje Vojvođanska banka kako bi ona mogla biti javno izlagana, a finansijska sredstva koja Matičina galerija na taj način bude ostvarila usmeriće se u obnovu zgrade koja je u toku.
Po rečima upravnice Galerije Matice srpske Tijane Palkovljević Bugarski, čelnicima Vojvođanske banke se dopalo sa kojom profesionalnošću i pravim savremenim pristupom su obradili zbriku kompanije „Tarket“ , načinom i ljubavlju koje unose u čuvanje i izlaganje umetničkih dela i ponudili su im saradnju oko obrade njihove umetničke kolekcije.
– U pitanju je mnogo obimnija zbirka sa oko hiljadu dela srpskih slikara 20. veka i to uglavnom druge polovine, nastala kao rezultat njihove podrške savremenoj umetničkoj praksi i kroz realizaciju kolonija. Sama kolekcija je šarolika i po izboru autora i po likovnim tehnikama, ali ima vrhunska dela, recimo Milana Konjovića, i što je sasvim razumljivo nosi upravo odlike vojvođanskog kulturnog prostora. Kroz dela niza savremenih autora ona daje dobar presek umetnosti u Vojvodini u drugoj polovini 20. veka. To je važno za našu likovnu scenu jer je Muzej savremene umetnosti pratio ono što su bili najavangardniji trendovi, a GMS je prestala da skuplja dela druge polovine veka, osnivanjem MSUV 60- ih godina, tako da ova zanimljiva zbirka slika, crteža, grafika, upotpunjuje tu sliku – predočava nam upravnica GMS. – Ponuda Banke se poklopila sa našim apelima u kojima smo pozivali građanstvo da se uključi u obnovu fasade naše zgrade, pa su predstavnici Banke predložili da se novac koji nam ustupe za obradu umetničkog fonda iskoristi za fasadu i da na taj način daju doprinos rekonstrukciji. Reč je o sredstvima u iznosu od 5.200.000 dinara koje ćemo usmeriti u drugu fazu obnove fasade, odnosno adaptaciju samog ulaza u zgradu i ugradnju spoljnog lifta za osobe sa invaliditetom kako bi prostor Galerije učinili dostupnim svima.
Za Galeriju Matice srpske kao nacionalnu ustanovu kulture koja brine o kulturnoj baštini, po rečima upravnice važno je da ima evidenciju i uvid i u dela u privatnim kolekcijama, ali i da ih predstavi javnosti kroz izložbe i publikacije. Ovaj dobar primer javno privatnog partnerstva, kako ukazuje naša sagovornica omogućava s jedne strane, da oni kao profesionalci doprinose čuvanju dela našeg kulturnog nasleđa koja se nalazi kod njih, a sa druge strane banka ulažu novac u nešto što je zaštita jedne od najstarijih i najvažnijih nacionalnih ustanova kulture.
Ove godine se navršava decenija od kako je Nacionalna banka Grčke kupila Vojvođansku banku tako da bi oni tim povodom želeli da se priredi izložba najznačajnijih dela iz ove kolekcije. Galerija će od septembra početi niz akcija kojima će promovisati tu zbirku za koju javnost gotovo da ni ne zna, na sajtu će se plasirati priče o kolekciji, i priređivati pojedinačne izložbe u glavnoj ekspozituri Banke, kako bi se i na taj način pokazalo koliko su društveno odgovorna kompanija i kolika je vrednost njihove kolekcije.
– Saradnja sa ovako renomiranom institucijom kao što je Galerija Matice srpske, svakako je prvi i neophodan korak kako bi bili spremni da damo svoj doprinos srpskoj muzejskoj sceni i nacionalnoj kulturi uopšte. Saznanje da je uprava Galerije donela odluku da novac usmeri za obnavljanje ulaznog dela zgrade daje nam slobodu da se osećamo ponosno što smo deo tima koji učestvuje u obimnom projektu obnove Galerije Matice srpske - rekao je prilikom posete GMS Marinos Vatis, predsednik Izvršnog odbora Vojvođanske banke.
Tim Galerije Matice srpske u kome su jedan kustos, dva konzervatora i fotograf, radi klasičnu obradu i popis radova sa fotografijama, kako bi se tačno znalo s čim se raspolaže, sledeći korak će biti izložba, zatim ako je potrebno negde da se uradi konzervacija i restauracija, a na kraju će biti sačinjen katalog zbirke. Ima ideja, kako napominje naša sagovornica da se izbor iz te kolekcije predstavi i u Grčkoj, a s druge strane kako pri Nacionalnoj banci Grčke postoji zbrika njihove umetnosti otvara se čitav niz mogućnosti za dalju saradnju.
Nina Popov
U susret 170. godišnjici
Tokom obnove zgrade na Trgu galerija, u koju se Galerija Matice srpske uselila 1958.godine, do sada je završena adaptacija suterena gde su osposobljeni depoi za čuvanje umetničkih dela i opremljene radionice za konzervaciju. Završena je i adaptacija depoa na trećem spratu, a u toku su radovi na zameni krovnog pokrivača koji bi trebalo da budu gotovo do septembra.
Preostaju još radovi na obnovi fasade za koje su planirana sredstva u Ministarstvu kulture i informisanja Srbije, ali se čeka nova vlada i sprovođenje te odluke kako bi se završila kompletna rekonstrukcija ovog zdanja. Tako bi se u punom sjaju dočekala 2017. kada se obeležava 170 godina od osnivanja Museuma Matice srpske u Budimpešti, iz čije umetničke zbrike je formirana Galerija, danas jedan od najstarijih i najbogatijih muzeja sa vrednom i raznorodnom kolekcijom nacionalne umetnosti od 16. do 21. veka.