Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Biblioteka u Kovilju ima 400 aktivnih korisnika

31.10.2019. 11:57 12:04
Piše:

Seoska biblioteka „Laza Kostić” u Kovilju ima oko 16.000 knjiga i zastupljeni su svi žanrovi.

Po rečima bibliotekarke Dejane Obradović, taj ogranak Gradske biblioteke ima oko 400 aktivnih korisnika. Većinu članova čine deca predškolskog i školskog uzrasta koja dolaze zbog lektire, ali stariji Koviljčani, mahom penzioneri, češće svraćaju i pozajmljuju više knjiga.

– Imamo zaista bogat fond, koji je u poslednje tri godine obnovljen zahvaljujući osnivaču, Gradu, i građanima koji su dali veliki broj poklona – objasnila je Dejana Obradović. – Oko 80 odsto literature čini beletristika i uglavnom se više čitaju strani pisci. Klasike čita između deset i dvadeset odsto korisnika, i to uglavnom penzionera, dok većina čitalaca više voli knjige koje će im pružiti neki vid opuštanja, poput trilera, ljubavnih i porodičnih romana, kao i bestselere u izdanju „Lagune” i „Vulkana”.

Biblioteka je ime dobila po jednom od najpoznatijih meštana Kovilja – čuvenom intelektualcu, doktoru pravnih nauka, novinaru i pesniku Lazi Kostiću. Đaci lektiru mogu uzimati i iz školske biblioteke, koja postoji od kada i ta obrzovna ustanova. Svoju biblioteku ima i koviljski manastir, ali je ona zatvorena za javnost, i, po rečima naše sagovornice, sređena zahvaljujući stručnim radnicima Matice srpske.

– Po podacima Boška Brzića, koji dobro poznaje Kovilj i o njemu je dosta pisao, biblioteka „Laza Kostić” osnovana je 1952. godine – objasnila je Dejana Obradović. – Pronašla sam informaciju da su učeniji ljudi u Kovilju, učitelji, nastavnici, sveštenici i monasi iz svojih privatnih biblioteka i osnovali seosku, koja je imala fond od nekih hiljadu naslova, što je u to vreme zadovoljavalo potrebe stanovništva, budući da je posle Drugog svetskog rata bilo manje pismenih ljudi. Našla sam i podatak da je 1968. godine osnovana Narodna biblioteka jer su u vreme socijalizma sve biblioteke bile narodne.

Naša sagovornica je u Gradskoj biblioteci zaposlena od 2013. godine, a u Ogranku „Laza Kostić” u Kovilju radi od 2017. Priznaje da je na početku, kad je tek dobila premeštaj, bila pomalo skeptična, međutim, pokazalo se da Koviljčani pokazuju veliko interesovanje za pisanu reč. Na policama su dela iz svih krajeva sveta, tu je engleska, američka, francuska, ruska književnost, kao i druge nacionalne literature, a deo prostora izdvojen je za domaće pisce. Interesantno je da u biblioteci ima i knjiga s kraja 19. veka, koje su odvojene za zavičajnu zbirku.

– Kovilj je najprepoznatljiviji po manastiru i Lazi Kostiću – rekla je Dejana Obradović, koja smatra da je Stevan Pešić često, neopravdano, zaboravljen. – Krajem godine, svakog decembra dodeljuje se značajna književna nagrada „Stevan Pešić”, koju je prošle godine dobio Aleksandar Gatalica za roman „Poslednji Argonaut”. To priznanje od 1995. godine zajedno dodeljuju Gradska biblioteka u Novom Sadu i mesna zajednica Kovilj.

„Svako vreme ima svoje breme” te je dolaskom interneta biblioteka dobila ozbiljnu konkurenciju, budući da se danas na kompjuterima, mobilnim telefonima i tabletima brzo i lako dolazi do mnogih podataka. Bibliotekar ne može više samo da sedi i čeka da neko dođe po knjigu. Čitaoci su „naoružani” podacima s „neta”, i nije lako držati korak s društvenim mrežama i savremenim tehnologijama.

Bibliotekar ne može više samo da sedi i čeka da neko dođe po knjigu, jer su čitaoci  „naoružanipodacima snetai nije lako držati korak s društvenim mrežama (Dejana Obradović, bibliotekarka)

– Treba parirati 4D bioskopima, „Jutjubu”... pa iz tog razloga organizujemo priredbe, književne večeri, promocije, radionice za decu i slično – objasnila je Dejana Obradović. – Dogovaramo se s učiteljima pa deci držimo predavanja na određene teme iz gradiva. Pratimo šta se to radi u okruženju, u Hrvatskoj, Bosni i u bibliotekama u svetu pa onda u skladu s onim čime raspolažemo, to primenjujemo.

Unutar biblioteke „Laza Kostić” oseti se memla, a naša sagovornica kaže da je u planu sređivanje prostora, te da Grad i mesna zajednica zajedno rade na tome.

J. Vukašinović

Foto: V. Fifa

Projekat "Prigradska naselja - od osnivanja do budućnosti" sufinansirao je Grad Novi Sad, a stavovi izneti u projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio novac

Autor:
Pošaljite komentar
“DNEVNIK” U KOVILJU: Mesto čudesne lepote i istorijskih znamenitosti

“DNEVNIK” U KOVILJU: Mesto čudesne lepote i istorijskih znamenitosti

17.10.2019. 11:11 11:16