VIRUSI DIVLJAJU U SRBIJI Roditelji oprez! Ne ignorišite prve simptome kod dece
Sezona virusnih infekcija je u punom jeku, a tu su i vremenske oscilacije, gde u jednom danu imamo smenu dva godišnja doba, što najviše smeta hroničnim bolesnicima ali i zdravim ljudima.
Što se dece tiče, među najčešćim oboljenjima trenutno su aktuelne infekcije gornjih disajnih puteva i stomačne viroze, upozoravaju lekari.
"Trenutno su aktuelne infekcije gornjih disajnih puteva koje se manifestuju zapušenjem ili curenjem nosa, gušoboljom i kašljem, uz povišenu temperaturu koja se obično kreće oko 38 stepeni, ali su zabeleženi slučajevi i do 40 stepeni", kaže za Telegraf.rs pedijatar dr Dejan Jonev.
Pored respiratornih infekcija, dodaje doktor, aktuelne su i stomačne viroze, koje se javljaju u kombinaciji sa tečnom stolicom i mučninom.
"Ove infekcije se brzo šire među decom, a dovoljno je jedno obolelo dete u kolektivu da bi se bolest prenela na veći broj njih i tako nastaje epidemija", istakao je dr Jonev.
Kako kaže, roditelji se obično javljaju lekaru kada kašalj postane jači, a temperatura veća, a trebalo bi odmah.
"Roditelji često ne reaguju na prve simptome, a trebalo bi. Oni se obično jave lekaru ako dođe do jakog kašlja ili visoke temperature. Bitno je da lekar prati dete i proceni kakvo je stanje kod deteta jer te viroze značajno oslabljuju imunitet i mogu dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija, poput upale grla, koja zahteva antibiotsku terapiju ili bronhitisa", pojasnio je dr Jonev za Telegraf.rs.
"U svakom slučaju, dete sa simptomima treba izolovati iz kolektiva i obavezno se obratiti lekaru", savetuje dr Jonev.
Zašto hladno vreme ne pogoduje ljudima, naročito hroničnim bolesnicima objasnila je kardiolog dr Milijana Balević, sa Instituta "Dedinje" u podcastu, te ističe da tokom zimskog perioda treba biti posebno na oprezu.
"Zimski period i hladni vremenski uslovi su test za kardiovaskularni sistem. Mi smo navikli na neke lake mediteranske temperature, kada je minus i 1 stepen, može organizam osetiti to, naročito ako se radi o hroničnim bolesnicima", objasnila je dr Balević.
Kako je istakla, rađena su istraživanja, naročito u Velikoj Britaniji, koja su pokazala da 2 odsto infarkta se češće javlja kod pada temperature.
"Zato treba biti obazriv kada dođe do pada temperature, jer organizam se bori da ostane topao. Tada je potrebno dovoljno kiseonika dostaviti svakom organu i zato se on brani tako što grči krvne sudove, ubrzava srčani rad. Krv postaje gušća, naročito ako ne pijemo dovoljno tečnosti može doći do stvaranja ugrušaka tromba ili izazvati infarkt", istakla je dr Balević u podcastu Zdravo sa Ivanom, prenosi Telegraf.