DA BISMO ŽIVELI I DISALI ZDRAVIJE; U Vojvodini nedostaje 170.000 hektara pod šumom
Vojvodina već godinama slovi za najmanje šumovitu regiju u Evropi sa svega sedam odsto zemljišta pod šumom. Kako bi se stiglo do optimalne statistike, neophodno da se bar još toliko vojvođanskog atara pošumi, odnosno da sve ukupno oko 300.000 hektara bude pod drvećem.
Da bi se takav cilj ispunio, Pokret gorana Novog Sad već četiri godine deo je projekta Mreže „Pošumimo Vojvodinu” u okviru programa Eko sistem, koji realizuju Mladi istraživači Srbije uz podršku Švedske. Trenutni projekat „Jedan pojas – višestruka zaštita”, koji traje od sredine juna do sredine decembra, realizuje Pokret gorana sa još dve članice Mreže: Ruralnim centrom Sova iz Sremske Mitrovice i Udruženjem Dečja ekološka akademija iz Novog Sada.
– Svake godine smo se bavili temom nedostatka šume na području Vojvodine i to na različite načine, kroz podizanje svesti kod dece i mladih u osnovnim školama, pa smo držali radionice u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici i Vrbasu, gde smo mlade učili o važnosti šuma, značaju svakog drveta u urbanim i ruralnim sredinama – ističe za „Dnevnik” koordinatorka projekta Dušica Milenković. – Organizovali smo i obuku za nastavnike, dovodili stručnjake iz oblasti šumarstva i pejzažne arhitekture koji su im na praktičan i teorijski način objašnjavali značaj šuma kako bi u nastavnom radu sa decom mogli to što bolje da sprovedu.
U okviru dosadašnjih aktivnosti održane su i obuke za novinare obilaskom šume kod Bosuta, edukacije za srednjoškolce koji su uređivali Dunav kod Sremskih Karlovaca i Dvorsku baštu, okrugli stolovi sa predstavnicima nadležnih institucija...
– Razmišljamo i predlažemo korake kako da se unapredi stanje šuma u Vojvodini i da se preispita procena da je potrebno 14 odsto šuma, kako je to određeno naučnim istraživanjima iz osamdesetih. S obzirom na stanje u Vojvodini, odnosno nedostatka površina za podizanje šuma, budući da je naša pokrajina prevashodno agrarno područje u kom su dominantni poljprivredni usevi, najveći problem su lokalne samouprave koje treba da planiraju šumske površine, ali i vlasnici velikih poljoprivrednih površina koji ne razumeju dobrobit poljozaštitnog pojasa. To je ono na čemu radimo svake godine, dovodimo stručnjake koji govore o koristi pojasa, očuvanju kvaliteta zemljišta kako bi se unapredila proizvodnja ali i uslovi zdrave životne sredine, očuvanja biodiverziteta – napominje naša sagovornica.
Upravo zbog toga, ove godine je akcenat na podizanju pojaseva uz poljoprivredne parcele, a kako bi uspeli u toj nameri, neophodno je da najpre urade naučno istraživanje o efektima, analize zemljišta u blizini pojaseva i tamo gde ih nema, te da nauka potvrdi značaj pojaseva i na taj način dopru do poljoprivrednika koji treba da shvate da im šume neće oduzeti dragoceno zemljište, nego će im unaprediti uzgoj.
– Pred kraj projekta imaćemo i akciju sadnje u toku jednog trodnevnog seminara, a kako će se on realizovati u Ekološkom centru Radulovački, očekujemo da će površina koju ćemo ozelenjavati i biti na području Sremskih Karlovaca – kaže Dušica Milenković, dodajući da će tom prilikom saditi neke od autohtonih vrsta među kojima su inače hrast, lipa, koprivić, dud, platan, bukva, jasen, javor, topola, vrba i dr.
U skladu sa standardima razvijenih zemalja, Vojvodini trenutno nedostaje još oko 170.000 hektara novih šuma i zaštitnih zasada u poljoprivredi, što je pojas širine 17 i dužine 100 kilometara, od Novog Sada do Subotice. A za takav poduhvat potrebno je, prema zvaničnim procenama, oko 100 miliona sadnica!
L. Radlovački
