DA BISMO ŽIVELI I DISALI ZDRAVIJE; U Vojvodini nedostaje 170.000 hektara pod šumom

Da bi se takav cilj ispunio, Pokret gorana Novog Sad već četiri godine deo je projekta Mreže „Pošumimo Vojvodinu” u okviru programa Eko sistem, koji realizuju Mladi istraživači Srbije uz podršku Švedske. Trenutni projekat „Jedan pojas – višestruka zaštita”, koji traje od sredine juna do sredine decembra, realizuje Pokret gorana sa još dve članice Mreže: Ruralnim centrom Sova iz Sremske Mitrovice i Udruženjem Dečja ekološka akademija iz Novog Sada.

– Svake godine smo se bavili temom nedostatka šume na području Vojvodine i to na različite načine, kroz podizanje svesti kod dece i mladih u osnovnim školama, pa smo držali radionice u Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici i Vrbasu, gde smo mlade učili o važnosti šuma, značaju svakog drveta u urbanim i ruralnim sredinama – ističe za „Dnevnik” koordinatorka projekta Dušica Milenković. – Organizovali smo i obuku za nastavnike, dovodili stručnjake iz oblasti šumarstva i pejzažne arhitekture koji su im na praktičan i teorijski način objašnjavali značaj šuma kako bi u nastavnom radu sa decom mogli to što bolje da sprovedu.

U okviru dosadašnjih aktivnosti održane su i obuke za novinare obilaskom šume kod Bosuta, edukacije za srednjoškolce koji su uređivali Dunav kod Sremskih Karlovaca i Dvorsku baštu, okrugli stolovi sa predstavnicima nadležnih institucija...

– Razmišljamo i predlažemo korake kako da se unapredi stanje šuma u Vojvodini i da se preispita procena da je potrebno 14 odsto šuma, kako je to određeno naučnim istraživanjima iz osamdesetih. S obzirom na stanje u Vojvodini, odnosno nedostatka površina za podizanje šuma, budući da je naša pokrajina prevashodno agrarno područje u kom su dominantni poljprivredni usevi, najveći problem su lokalne samouprave koje treba da planiraju šumske površine, ali i vlasnici velikih poljoprivrednih površina koji ne razumeju dobrobit poljozaštitnog pojasa. To je ono na čemu radimo svake godine, dovodimo stručnjake koji govore o koristi pojasa, očuvanju kvaliteta zemljišta kako bi se unapredila proizvodnja ali i uslovi zdrave životne sredine, očuvanja biodiverziteta – napominje naša sagovornica.

Upravo zbog toga, ove godine je akcenat na podizanju pojaseva uz poljoprivredne parcele, a kako bi uspeli u toj nameri, neophodno je da najpre urade naučno istraživanje o efektima, analize zemljišta u blizini pojaseva i tamo gde ih nema, te da nauka potvrdi značaj pojaseva i na taj način dopru do poljoprivrednika koji treba da shvate da im šume neće oduzeti dragoceno zemljište, nego će im unaprediti uzgoj.

– Pred kraj projekta imaćemo i akciju sadnje u toku jednog trodnevnog seminara, a kako će se on realizovati u Ekološkom centru Radulovački, očekujemo da će površina koju ćemo ozelenjavati i biti na području Sremskih Karlovaca – kaže Dušica Milenković, dodajući da će tom prilikom saditi neke od autohtonih vrsta među kojima su inače hrast, lipa, koprivić, dud, platan, bukva, jasen, javor, topola, vrba i dr.

U skladu sa standardima razvijenih zemalja, Vojvodini trenutno nedostaje još oko 170.000 hektara novih šuma i zaštitnih zasada u poljoprivredi, što je pojas širine 17 i dužine 100 kilometara, od Novog Sada do Subotice. A za takav poduhvat potrebno je, prema zvaničnim procenama, oko 100 miliona sadnica!

L. Radlovački