Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

DOBRO PROUČITE PROPISE AKO PRIMATE HRVATSKU PENZIJU Evo da li u tom slučaju možete da radite

27.07.2024. 11:20 11:29
Piše:
Izvor: Ilustracija Pixabay.com

Penzijski propisi u Hrvatskoj su veoma strogi a opšta odredba zakona kaže da se za svaki rad koji podrazumeva obavezno penzijsko osiguranje isplata penzije obustavlja.

Ipak postoje i određeni izuzeci od ovog pravila.

Hrvatski penzioneri koji primaju starosnu, prevremenu starosnu, ili porodičnu penziju ne gube pravo, niti će im se isplata penzije obustaviti ako se zaposle sa polovinom radnog vremena. Oni takođe mogu da rade i po ugovoru o delu, što uključuje i isplatu autorskih honorara. Prema srpskim propisima, ugovor o delu uključuje i autorske ugovore podrazumeva obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Hrvatskoj je situacija nešto drugačija. Upravo iz ovih razloga, između organa za vezu Srbije i Hrvatske dogovoreno je da se hrvatska strana uvek posebno obaveštava ako je penzioner osiguran po ugovoru o delu, ili radi na privremenim i povremenim poslovima. Naime, srpski osiguranici koji su po ovom osnovu osigurani neće imati problema.

Isplata hrvatske penzije im se neće obustaviti.Korisnici prava delimične invalidkse penzije tipično su domaći državljani, vrlo je mali broj korisnika penzije zbog delimičnog gubitka radne sposobnosti iz bilo koje države koji žive u drugoj. Korisnici hrvatske invalidske penzije ostvarene zbog delimičnog gubitka radne sposobnosti mogu da rade. Njima se za vreme rada ne obustavlja isplata penzije.

Međutim, ako se zaposle sa radnim vremenom dužim od polovine, određuje im se nov iznos penzije, propisan za korisnike „delimične invalidske“ penzije koji su zaposleni. Takođe, ukoliko su do zaposlenja imali pravo na najnižu penziju to pravo će privremeno biti uskraćeno ako rade sa više od pola punog radnog vremena. Pravo na penziju svakako neće izgubiti, ali rad utiče na visinu penzije.

Kao i u Srbiji, korisnicima invalidske penzije kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti su mogućnosti ograničene. Oni mogu da se zaposle, ali bez obzira na radno vreme isplata penzije im se obustavlja i podležu obaveznom kontrolnom pregledu. Ukoliko ste invalidski penzioner, vodite računa o ovome. Dodatna zarada može da se učini privlačnom, ali može da izazove posledice po vašu penziju.

Slično drugim korisnicima, osim invalidskih penzionera, i porodični penzioneri mogu da rade sa nepunim radnim vremenom. Ukoliko je radno vreme duže od polovine punog, isplata penzije se obustavlja. Takođe, ukoliko se budućem korisniku utvrđuje pravo na porodičnu penziju u trenutku kada još uvek radi, isplata se odlaže do prvog narednog dana po prestanku zaposlenja.

Korisnici najnižeg iznosa penzije

Bez obzira na vrstu prava, svi penzioneri kojima je iznos penzije nizak, imaju pravo na garantovani – najniži iznos penzije. Ipak, isplata ovog iznosa obično ne pripada korisnicima koji žive van Hrvatske, a što zavisi od međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Naravno, kako je Hrvatska članica EU, na korisnike koji žive u bilo kojoj EU državi primenjuju se propisi Evropske unije o koordinaciji sistema socijalnog osiguranja. Uglavnom, i korisnici najniže penzije imaju pravo da rade bez uticaja na iznos penzije, ali samo ako su zaposleni do pola punog radnog vremena.

Pravo na penziju po posebnim propisima

Kao i u Srbiji, hrvatski propisi poznaju posebne kategorije osiguranika koji pravo na penziju ostvaruju pod posebnim, povoljnijim propisima. Oni najčešće u penziju mogu da odu ranije, takođe im je i način određivanja penzije neretko povoljniji od opštih propisa.

Međutim, upravo iz tog razloga rad iz penzije je za njih strože regulisan. Za većinu korisnika važi da bilo kakav rad koji podrazumeva obavezno osiguranje istovremeno znači i obustavu penzije. Izuzetak su pripadnici MUP i vojske. Oni mogu da rade do pola radnog vremena uz isplatu penzije, ili sa punim radnim vremenom uz isplatu 50% penzije. Pored njih, postoje i druge kategorije koje su posebno regulisane.

Sve dosadašnje informacije odnosile su se, uglavnom, na najčešće vidove rada – radni odnos i samostalnu delatnost, kao i rad sa nepunim radnim vremenom koji je moguć samo u radnom odnosu.

Samostalna delatnost podrazumeva puno radno vreme.

Ipak, postoje posebne kategorije rada koje drugačije utiču na isplatu penzije.

Hrvatski propisi posebno regulišu domaću radinost i sporedna zanimanja. U suštini, sve delatnosti za koje ne postoji zakonska obaveza registracije mogu da se obavljaju bez obustave isplate penzije.

Ostali samostalci, npr. advokati, zanatlije i slični, registruju se u odgovarajućem registru što podrazumeva obustavu isplate penzije.

Dakle, za penzionere koji rade obavezna je uplata doprinosa za socijalno osiguranje. Doprinos za penzijsko osiguranje se naplaćuje po sniženoj stopi – 10% prihoda.

Korisnici starosne i prevremene starosne penzije, koji nakon penzionisanja ostvare najmanje 1 godinu staža mogu da podnesu zahtev za ponovno određivanje penzije. Dakle, slično propisima u Srbiji, moguće je radom uvećati iznos penzije.

Pitanje je samo da li se to isplati, ako se istovremeno obustavlja isplata penzije. Naravno, na ovo pitanje nema univerzalnog odgovora. Svako treba da proceni za sebe.

U svakom slučaju, ako imate hrvatsku penziju i razmišljate o dodatnom zaposlenju dobro proučite propise, jer razlika, makar i manjih, ima!

Autor:
Pošaljite komentar