Od velikog kašlja, do velike tragedije društva: Kako smo došli do toga da ljudi žrtvuju sopstvenu i decu najbližih, verujući da time rade „pravu stvar“?!
U vremenu u kom od bolesti koja je trebala biti iskorenjena umiru bebe i oboljevaju deca, sav užas tragedije koja je zahvatila jedno društvo je teško opisati. Kako smo došli do toga da ljudi žrtvuju sopstvenu i decu najbližih, verujući da time rade „pravu stvar“?! Zloupotreba medicine, radi senzacionalističkih naslova, političke kampanje, kvazi stručnjaka sa društvenih mreža i televizije nije nikada ništa dobro donela, a sada preti da nas uvede u katastrofu.
Veliki kašalj preti da nas vrati u šesnaesti vek
Veliki kašalj je zarazna bolest koja se još naziva pertusis po svom uzročniku, bakteriji Bordetella pertussis. Ova bolest je prvi put opisana tokom epidemije u šesnaestom veku, a uzročnik izolovan 1906. godine. Prve vakcine su stigle 1940. godine, a već u prvim godinama vakcinacije broj obolelih se smanjio za 75%. Bolest na koju je sa razlogom počelo da se zaboravlja, teoretski je mogla biti iskorenjena vakcinacijom. Razlika između teorije i prakse jeste ta što uzročnika ove bolesti ne zanimaju besmislene rasprave, iznošenje raznih mišljenja o vakcinama, on je tu, prisutan i preti uvek da nas vrati u šesnaesti vek. Za razliku od nekih drugih bolesti i njihovih smrtnosti ova nosi najvišu cenu jer smrtnost pogađa decu do pete godine, a naročito novorođenčadi. Prva doza vakcine se daje u drugom, četvrtom i šestom mesecu, prva revakcina se daje u drugoj godini života, a druga revakcina se dobija pred polazak u školu. Druga revakcinacija uvedena je u našoj zemlji od 2022. godine, čime su predstavnici vlade pokazali visok stepen odgovornosti i apsolutnog razumevanja za ozbiljnost situacije.
Nedovoljan broj vakcinisane dece u Srbiji
Situacija danas nije ni malo „ružičasta“, procenti su poražavajući, od 95% vakcinisanih koliki je MINIMUM koji je neophodan da se dostigne ukupni procenti vakcinisanih nakon druge revakcinacije u Srbiji padaju ispod 70%. Dok zdravstvene ustanove trpe udare zbog opterećenja brojem pacijenata (najviše odeljenja pedijatrije i pulmologije), zbog respiratornih oboljenja koja se javljaju u ovom periodu, dodatni vid pritiska predstavlja i veliki kašalj. Prekovremeni rad, stručnost, posvećenost lekara i medicinskog osoblja neće vredeti ništa ako situaciju ne shvatimo ozbiljno i prihvatimo preporuke struke. Neće nam vredeti ni svi prošireni kapaciteti novootvorenih i obnovljenih zdravstvenih ustanova u Novom Sadu koje je uradio tadašnji gradonačelnik Miloš Vučević.
Zaštita od velikog kašlja potiče od vakcinacije
Sav rad i ogromna uložena energija medicinskih radnika i odgovornih političara poput ministra Vučevića neće vredeti ništa ako nismo spremni da uradimo ono što je do nas. U tragičnim momentima smrti beba od bolesti koja je trebala biti prevaziđena, lekari već upozoravaju da nas “iza ugla“ vrebaju i morbili, čiji udar ponovo očekujemo, takođe zbog nevakcinisanja i odlaganja vakcinacije. Zadatak celog društva jeste podizanje svesti da zaštita od velikog kašlja potiče od vakcinacije. Bolest koja je toliko godina bila pod kontrolom zbog vakcine se otrgnula i napada nam najosetljiviji deo naše populacije, naše bebe. Roditelji vakcinišite svoju decu, slušajte odgovorne lekare i političare, vakcina nije sigurna stvar, ona je šansa, šansa koja preti da bude tako olako prokockana. Cena svega toga biće visoka, i ova sada je previsoka jer preminule bebe roditeljima ne može niko da vrati, a neodgovorni pojedinci će na bol roditelja ostati nemi ili će ih ignorisati kao i do sada. Vakcinišite svoju decu, to Vam govorim i kao lekar, ali i kao roditelj.
dr Aleksandar Kobilarov, specijalizant interne medicine