Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

BELI LUK iz Kleka MOŽE BITI DOBAR IZVOZNI BREND SRBIJE A NE SAMO LEK PROTIV UROKA do kupaca stiže i internetom (VIDEO)

11.07.2023. 08:58 12:19
Piše:
Izvor: Dnevnik.rs

Vojvođanski povrtari su završili vađenje belok luka, a već od polovine avgusta počeće da se pripremaju za novu setvu, koja bi trebala da se obavi sredinom oktobra.

Rod se sada suši na promaji u čardacima i šupama, posle čega će sezonski radnici čistiti glavice, ovojne listove trljati rukama i skidati ih.

Pripreme za setvu su zahtevne jer, u zavisnosti od površine na kojoj će se sejati, treba bar 500 kilograma glavica belog luka „čenirati”, velike čenove oko glavice odvajati da bi se veći čen ostavljao za zasnivanje nove proizvodnje, a čenovi u srednjem delu koji su malo sitniji ostavljati po strani i koristiti, verovatno, u prehrambenoj industriji za kobasice.

Proizvođači belog luka kažu da ova godina nije bila loša za povrće jer je prosečan prinos bio od dve do tri tone po hektaru, ali je cena nikad niža, svega stotinu dinara u prodaji na veliko

Beli luk se u narodu na ovim prostorima odavnina koristi protiv uroka, zatim protiv gripa zbog snažnog bakterijskog dejstva, visokog krvnog pritiska, boljeg ukusa jelima...ali u povrtarstvu zauzima svake godine sve manje površina. Kupujemo ga čak u Kini, a mogli bi ga imati za sopstvene potrebe ukoliko bi se povrtari udružili i zajednički zastupali svoje interese.

Proiozvođači koji rade beli luk kažu da ova godina nije bila loša za povrće jer je prosečan prinos bio od dve do tri tone po hektaru, ali da je cena nikad niža, svega stotinu dinara naveliko.

Diplomirani inženjer poljoprivrede Slađana Nikoli iz Kleka, kod Zrenjanina, pet godina se bavi lukom i navodi da iz godine u godinu nastoji da proizvodnju zadrži u istom obimu, mada se ovo korisno povrće ne može svake godine sejati na istoj parceli, već tek posle tri do pet godina.

Ove sezone skinula je rod sa 1,2 hektara i premda ima uslove da proizovodnju proširi, nestabilno tržište i nedostatak radne snage je u tome sputavaju.

- Nismo organizovani u udruženje već zavisimo od nakupaca koji diktiraju cenu luka naveliko. Ne smemo čak ni da kažemo koliko ga imamo jer na osnovu toga formiraju cenu i ucenjuju nas - kaže Nikoli. - Deo roda prodam preko interneta, a veći deo nakupcima koji povrće dalje prodaju po pijacama i manjim prodavnicama.


Uvozimo, a mogli bismo ga prodavati na inotržištima

Asistent na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Đorđe Vojnović kaže za Dnevnik da je prošle godine pod belim lukom bilo 1.311 hektara sa kojih je izvađeno 3.373 tone roda odličnog kvaliteta. Prosečan prinos, naveo je, bio je 2,6 tona po hektaru.

Vojnović kaže da smo veći uvoznici nego izvoznici. Godišnje prodamo svega 150 tona a kupimo oko 1.000 tona.

-Mada imamo idealne uslove za proizvodnju, plodno, nezakorovljeno zemište, beli luk se sve manje gaji. Ove sezone i oni malobrojni povrtari dići ruke od posla, jer trenutno naveliko kilogram vredi svega stotinu dinara, dok za zasnivanje proizvodnje treba od 5.000 do 6.000 evra po hektaru Najveći trošak odlazi na sezonske radnike pošto luk treba pleviti,a neki povrtari ga i sade ručno - nemaju sejalicu. I proizvodnju ne vredi započinjati ukoliko nema sistema za navodnjavanje, pa je i trošak za vodu značajna stavka.


Naša sagovornica ističe da nema sela u Banatu gde bar jedan zemljoradnik ne seje beli luk. - U Banatu povrće ima tradiciju, ali šta to vredi kada umesto da površine pod belim lukom uvećavamo, mi ih ili smanjujemo ili setvu zadržavamo u istom obimu. Nema dovoljno zainteresovanih da se proizvodnja sertifikuje i da zajedničkim snagama izađemo na strana tržišta, mada je domaći beli luk boljeg kvaliteta u odnosu na strani, pošto koristimo manje hemijskih zaštitnih sredstava.

Slađana Nikoli kaže da seje sortu „bosut”, čije glavice imaju jaku aromu i intezivan miris i da tu sortu seju i drugi povrtari, pa su i zbog toga u prednosti u odnosu na strane proizvođače. - Jak miris i aroma luka se odmah osete i čim se koristi, okolina odmah zna ko je jeo belog luka.

Z. Delić

Autor:
Pošaljite komentar