Polovnjaci sve skuplji, a kupaca sve manje
Na automobilskom tržištu je već duže, praktično od kada je započela epidemija kornavirusa, situacija znatno drugačija nego pre.
Došlo je do velikih promena i u sferama ponude i potražnje, ali i cene vozila. U trenutku kada je počeo oporavak auto-industrije, započeo je sukob između Rusije i Ukrajine i to je dodatno zakomplikovalo situaciju proizvođačima vozila, koji su već bili suočeni s poteškoćama u nabavci određenih komponenti, poremećajima u tokovima snabdevanja, nedostakom čipova, poskupljenjem sirovina i transporta... tako došlo do smanjenja proizvodnje automobila, a potom i do manje ponude, a na vozila se duže čeka - u zavisnosti od modela, rok ispruke premašuje nekoliko meseci, pa i godinu dana. Uz to, za automobile treba sve više novca.
Neodstatak novih vozila, nesigurnost zbog situacije na tržištu, dovela je i do veće potražnje za polovnim automobilima. Baš kao i cena novih automobila, i cena polovnjaka počela je da ide uzlaznom linijom, pa je za prva četiri meseca ove godine u Srbiji je prodato manje polovnjaka nego u istom periodu lane, a kako sada stoje stvari, ukazuju na to na placevima gde se polovna vozila kupuju, taj trend će se i nastaviti.
Veoma je malo kupaca, odnosno mnogo je više onih koji razgledaju ponudu, a potom u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima razmišljaju koje vozilo kupiti. Prodavci ističu i da kupci, kada se i odluče da kupe polovno vozilo, uglavnom biraju ona s nižom cenom, a najtraženija su vozila koja koštaju između 2.000 i 4.000 evra. Ukazuju da je za poslednjih oko godinu i po dana, cena polovnih vozila viša, u zavisnosti od modela, starosti, opremljenosti... između 20 i 40 odsto i da će cene možda i dalje rasti, a da će to svakako uticati da se i ovako veoma mala prodaja, dodatno smanji.
Generalna sekretarka Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova Aleksandra Graovac nedavno je rekla da se nova vozila kupuju, ali da je u Srbiji broj isporučenih vozila blizu 10 odsto manji u odnosu na prošlu godinu, dok je prodaja u Evropi u padu i više od 20 odsto. Po njenim rečima, cene vozila porasle su od 15 do 25 odsto u zavisnosti od proizvođača i modela, te da uz rast cena novih, rastu i cene polovnih automobila.
- Cena polovnih vozila i dalje ide naviše, a raste cena i u nabavci, na razvijenom evropskom tržištu - kaže Dragan Topalov iz Auto centra Karuzo u Novom Sadu. - Kada je naše tržište u pitanju, sve je vidljivije da je kupovna moć građana sve manja i veoma smo blizu situacije koja nikom ne odgovara - nema kupaca, nema prodaje, nabavka je veoma otežana.
Cena polovnih vozila zavisi od mnogo faktora - modela, godišta, kubikaže, pređene kilometraže... a u ponuda je takva da se može pronaći model koji zadaovoljava potrebe kupca, odnosno omogućava da se usaglasi s onim što mu treba i što može da plati. Tako je na auto-placevima u ponudi recimo folkfagen pasat iz 2003. godine koji košta 2.650 evra, dok je isti model, ali tri godine mlađi 4.690 evra, pežo iz 2007. godine košta 2.990 evra, a njegov vršnjak, sitroen C3 - 2.790 evra. Golf 5 star18 godina prodaje se za 3.100 evra, a ford fijesta iz 2010. godine za 4.290 evra.
Opel astra J iz 2013. godine košta 6.450 evra, škoda cidigo iz 2010. godine - 4.490, dok je škoda rapid, godinu dana mlađa, 6.990 evra. Oni koji žele da kupe reno kađar star pet godina moraće da izdvoje 17.200 evra, BMNJ 520, star četiri godine košta 40.900 evra, pet godina star nisan kaškai - 17.300 evra, za tojotu 4raner iz 2021. godine potrebno je 60.500 evra...
D. Mlađenović