NASTAVLJEN RAST PROIZVODNJE Od 2010. godine BDP veći 19,6 odsto
– Bruto domaći proizvod za celu prošlu godinu procenjen je na četiri odsto rasta, što nadmašuje projekciju koja je važila od usvajanja buyeta jer je rast bio projektovan na 3,5 odsto – izjavio je direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević.
On je rekao da su tome doprinele sve glavne aktivnosti – građevinarstvo, poljoprivreda, industrija, usluge, zbog čega je 2019. godina „po mnogo čemu bila izuzetna”, kao i da su sve prilike da će se tako i nastaviti.
Po njegovim rečima, BDP je u odnosu na 2010. godinu porastao 19,6 odsto, dok je ekonomija u Srbiji od 2015. godine, kada je fiskalna konsolidacija već počela da daje rezultate, u porastu. Kovačević je istakao da je od 2015. do 2019. godine značajno poraslo učešće bruto fiksnih investicija u BDP-u – s 16,8 odsto na 22.
– Investicioni ciklus je zapravo glavni razlog tog rasta. Od 2015. godine je na delu ciklus snažnog rasta ukupnih investicija, posebna priča su strane direktne investicije – kazao je Kovačević. – Kada se radi o poljoprivredi, dve godine zaredom su bile rekordne, što se retko dešava. Godina 2019. procenjena je na 0,1 odsto rasta, kao i 2018. i nije doprinela smanjenju BDP-a.
On je dodao da je industrijska prozvodnja od 2014. godine u ciklusu rasta, iako je u drugoj polovini 2018. godine bilo zastoja, kao i u prvoj polovini 2019, kada su se dogodile i neke „ekscesne situacije” vezane za remonte velikih kompanija, poput NIS-a i Petrohemije.
– Od avgusta i septembra ukupna industrija je živnula i godinu završila pozitivno s 0,3 odsto rasta, a prerađivačka industrija s 0,2 odsto. Uzrok oporavka je i što je stegnuta tražnja u Evropi i tu je godina bila najlošija od krize 2008-2009. godine. Ali investicioni ciklus je pogurao promenu strukture naše industrije tako što posluje na višem tehnološkom nivou – rekao je Kovačević. – Takođe, izvoz je od avgusta živnuo, tako da je njegova dinamika prevazišla dinamiku uvoza.
Kako je istakao, građevinska proizvodnja je imala izuzetan rast od 28,5 odsto u odnosu na 2018. godinu, odnosno 100,9 odsto u odnosu na 2010, a tome su najviše doprineli infrastrukturni radovi, poput postavljanja gasovoda „Turski tok” i izgradnje auto-puta „Miloš Veliki” i koridora.
Govoreći o uslugama, Kovačević je rekao da su one rasle dinamikom od oko četiri odsto, dok je promet u trgovini na malo rastao 9,2 odsto u stalnim cenama, od čega promet hrane, pića i duvana 9,1 odsto.
Po Gavrilovićevim rečima, u novembru 2019. godine registrovano je 2.206.604 zaposlenih, što je 2,6 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.
– Prosečna zarada, bez poreza i doprinosa, u oktobru 2019. godine iznosila je 55.065 dinara, odnosno 468 evra, dok je u 2018. godini bila 49.901 dinar – rekao je on.
Kada se radi o demografskim pokazateljima, u prvih deset meseci 2019. godine rođene su 53.082 bebe, što je oko 500 više u odnosu na isti period 2018. godine, a broj umrlih je oko 93.000 što je oko 470 više u odnosu na prethodnu godinu.
Inflacija na godišnjem nivou je 1,5 odsto, a međugodišnja, odnosno u decembru je procenjena na 1,9 odsto.
– Monetarna i tržišna stabilnost postoji poslednjih šest-sedam godina. Fiskalna ravnoteža je postignuta pre tri godine i od tada imamo suficite i opadanje učešća duga u BDP-u – zaključio je Kovačević.
Pomoćnik direktora za Sektor nacionalnih računa, cena i poljoprivrede Dušan Gavrilović rekao je da je u sektoru usluge smeštaja i ishrane procenjen realni rast od 9,1 odsto, dok je broj noćenja turista povećan 7,6 odsto u odnosu na 2018. godinu.
– Rast broja domaćih turista je bio 6,6 procenata, a stranih 7,4 – rekao je Gavrilović. – Broj dolazaka domaćih turista iznosio je 1,7 milion, koliko i stranih – ukupno 3,4 miliona. Kada je reč o noćenjima, rast je 7,1 procenata – domaćih šest odsto i stranih 8,8. Broj noćenja je bio 9,4 miliona, pri čemu 5,7 miliona domaćih i 3,7 miliona stranih.
D. Mlađenović