Solidarnost bez nameta: Na pomoć do 38.370 dinara ne plaća se porez
NOVI SAD: Zakonom o radu poslodavaci imaju mogućnost da svom zaposlenom isplaćuju solidarnu pomoć i da po tom osnovu bude oslobođen plaćanja poreza.
Međutim, taj zakonski akt nije propisao kolika solidarna pomoć, koja mora biti predviđena kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu zaključenim sa zaposlenima, može biti a da ne podleže oporezivanju, kao ni šta sve radnik mora imati da bi stekao pravo na taj vid pomoći od poslodavca.
Sada je Ministarstvo finansija u Biltenu iznelo mišljenje o obračunavanju i plaćanju poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu solidarne pomoći koju poslodavac isplaćuje zaposlenima u utvrđenom iznosu saglasnom posebnim kolektivnim ugovorom, koje ne mora biti obavezujuće. U mišljenju Ministarstva finansija navodi se da je članom 18 Zakona o porezu na dohodak građana propisano poresko oslobađanje za primanja do 38.700 dinara po osnovu solidarne pomoći za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti radnika ili člana njegove porodice.
Ministarstvo finansija ukazuje na to da je ostvarivanje prava na solidarnu pomoć bliže uređeno Pravilnikom o ostvarivanju prava na poreska izuzimanja za primanja po osnovu pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine, organizovane socijalne i humanitarne pomoći, stipendija i kredita učenika i studenata, hranirana sportista-amatera i prava na poresko oslobađanje po osnovu solidarne pomoći za slučaj bolesti. Po tom pravilniku, poresko oslobađanje za primanja po osnovu solidarne pomoći za slučaj bolesti, koju isplaćuje gazda za radnika ili člana njegove porodice, može se ostvariti za slučaj bolesti uz postojanje medicinske dokumentacije, kao i ukoliko se radi o bolesti koja iziskuje veće troškove u postupku dijagnostikovanja. Ta olakšica se može ostvariti i ako je radnik u postupku izlečenja, odnosno saniranja bolesti, i neophodna mu je medicinska rehabilitacija u ambulantno-polikliničkoj ili stacionarnoj ustanovi, te u slučaju zdravstvene rehrabilitacije kada se radnik upućuje u neki od centara za rehabilitaciju. Na kraju, solidarna pomoć može se otvariti i u slučaju invalidnosti, odnosno gubitka ili trajnog smanjenja sposobnosti za rad.
U mišljenju Ministarstva finansija navodi se i da je Zakonom o doprinosima propisana osnovica doprinosa na zarade za zaposlene i za poslodavce. Pritom se pod zaradom, shodno Zakonu o radu, smatraju sva primanja iz radnog odnosa, osim solidarne pomoći kao drugog primanja.
Drugim rečima, ukoliko poslodavac da radniku solidarnu pomoć u slučajevima navedenim u pravilniku, ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
U tim slučajevima plaćanja poreza na solidarnu pomoć oslobođen je poslodavac, kao i zaposleni. Ukoliko pak gazda radniku daje solidarnu pomoć u drugim slučajevima osim onih propisanih pravilnikom, to novčano davanje u celosti ima karakter zarade zaposlenog i predmet je oporezivanja porezom na dohodak građana.
LJ. Malešević
