Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Portret slikarke Vidosave Kovačević

06.02.2019. 10:45 10:49
Piše:
Foto: Dnevnik.rs

Spomen-zbirka Pavla Beljanskog obeležiće kroz aktuelnu postavku Memorijala umetnika i edukativne programe jubilarne godišnjice rođenja četvoro umetnika iz epohe srpskog modernizma čija se dela nalaze u ovoj kolekciji - Vidosave Kovačević, Živojina Lukića, Koste Hakmana i Milice Zorić.

Na jednom mestu i u jedinstvenoj postavci predstavljena su njihova odabrana umetnička dela iz Osnovnog fonda, ali i portreti i autoportreti iz Dokumentarnog fonda Spomen-zbirke.

Povodom 130 godina rođenja Vidosave Kovačević (1889-1913) u četvrtak u 19 časova predavanje o njenom životu i stvaralaštvu će održati Milica Orlović Čobanov, viši kustos Spomen-zbirke. Ovu govoto nepoznatu rano preminulu slikarku Pavle Beljanski je uvrstio u svoju kolekciju zahvaljujući prijateljstvu sa njenom sestrom Milicom Rakić. Tako je upravo Beljanski odigrao ključnu ulogu u revalorizaciji Vidosavinog stvaralaštva, a kako navode u Spomen zbirci, zahvaljujući svom istančanom osećaju, on je otkrio u njenim delima umetnicu specifičnih vrednosti koja je zaslužila da uđe u njegovu kolekciju.

Vidosava Kovačević je rođena u uglednoj beogradskoj porodici. Stručno obrazovanje je započela 1905. na Umetničko-zanatskoj školi u Beogradu u kojoj su joj profesori bili Rista i Beta Vukanović i Marko Murat. Njeni prvi radovi svedoče o crtačkom sazrevanju umetnice koja prelazi sa tradicionalnog likovnog jezika na modernija i slobodnija pikturalna rešenja. Školovanje nastavlja u Parizu, najpre u privatnoj školi Žulijen, a zatim i na Akademiji lepih umetnosti, ali pariski boravak je bio, nažalost, kratkog veka. Dela naslikana u Beogradu nakon završetka školovanja i tokom boravka u Parizu pripadaju drugoj fazi i na njima se može uočiti osamostaljenje slikarskog jezika i izdvajanje poteza kao osnovnog nosioca slikarskog izraza. U ovom periodu umetnica dostiže vrhunac svog likovnog jezika i stila, a četiri slike koje se nalaze u kolekciji Beljanskog pripadaju nekim od najvrednijih dostignuća njenog opusa. Umire od tuberkuloze 1913. u Beogradu.     

N. P.

Piše:
Pošaljite komentar