Pekara čija vekna može da se jede i sedmog dana
BAČKA TOPOLA: Slađana Gvozdenović, radnica u pekari „Top pek” iz Bačke Topole tvrdi da su najčuveniji po hlebu, koji prave po staroj recepturi u peći i da iz cele opštine dolaze baš kod njih po svoju veknu.
Osim domaćeg hleba, prave i pogačice sa sirom, čvarcima, a za nedavno održanu Sarmijadu gde se pravilo čak 15.000 sarmi, ova pekara je napravila 500 kilograma domaćeg hleba, kako bi svi gosti ručali u slast.
- Sav hleb što smo napravili se prodao, a mnogi su nosili i kući- kaže Slađana i dodaje da je tajna njihovog hleba, osim recepta, to što se peče na poseban način, tako da može da traje i više dana, a da je ukusan kao prvog, ne gubi na kvalitetu – veli Slađana.
Prema njenim rečima, hleb je izuzetno hranljiv, jer je pravi crni, a osim njega u ponudi imaju i raženi, hrono, hleb od spelte, integralni, ćabatu, crni sa semenkama i naravno beli hleb. Vlasnik najposećenije pekare u Bačkoj Topoli, koja se nalazi u samom centru, Šandor Kiškarev, tvrdi da su čuveni i van svog grada, jer jedini proizvode pravi domaći hleb bez aditiva, beskvasnom tehnologijom.
- Mesimo hleb sa kiselim testom i pečemo na starinski način, odnosno na drva. To znači da ložimo unutar peći, vadimo žar, operemo peć i stavljamo testo. Kad se hleb ispeče, opet palimo vatru, opet vadimo žar, stavljamo testo i tako ceo dan - ističe Kiškarev i dodaje da su jedinstveni po načinu pripreme, i zato njihov hleb može da se jede sedam dana.
Kiškarev napominje da od njihovog hleba nećete imati gorušicu, niti će vas boleti stomak.
- Najprodavaniji nam je čisti crni hleb, u kom nema trunke belog brašna. Ne mešamo brašna, i belo koristimo samo u belom hlebu- napominje Šandor.
On kaže da raženi hleb prave po receptu tako što koriste 50 odsto raženog brašna, 50 odsto crnog brašna tip 850, dok crni hleb prave od tipova 850 i 1100.
- Pekara postoji već osam godina, bili smo na raznim sajmovima da se predstavimo i ljudi su oduševljeni, dobijamo samo pozitivne reakcije- kaže Šandor i dodaje da su od ove godine otvorili i restoran, te kad završe sa pečenjem hleba, kuvaju sarmu, pasulj, butkice sa kiselim kupusom, ili kiseli kupus sa dimljenim mesom, ubace u peć, u kojoj se ručak krčka četiri do pet sati.
Restoran se otvara u 11 sati, a do deset uveče, kaže Šandor sa ponosom, sve je prodato i restoran se zatvara.
Za proteklu „Sarmijadu” spremali su se dva dana, i to 600 sarmi i 100 porcija pasulja, koje su do podneva sve bile prodate.
- Takmičili smo se sa sarmom od čistog goveđeg mesa, zatim smo napravili malo masniju i pikantniju, jer mi sve radimo na starinski, domaćinski način. Sami pravimo i kulen, kobasice, svinjokoljsku sarmu takođe, slanu sa puno paprike, koja je malo i ljuta, pikantna, ali imamo i blažu varijantu za one koji vole klasičnu sarmu- kaže Šandor i dodaje da su na takmičenju učestvovali sa tri vrste sarme, ali da je ipak najvažnije na manifestaciji bilo druženje.
Maša Stakić
Projekat „Javni interes u Bačkoj Topoli” realizovala je „Panonija media” uz podršku „Dnevnika”. Stavovi izneti u ovom tekstu nužno ne izražavaju stavove lokalne samouprave, koja sufinansira projekat.