Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Samo škola i posao izvlače iz bede

05.04.2018. 11:43 11:45
Piše:
Foto: Oto Filip

“Ako mislite da je teško biti žena, pokušajte biti Romkinja.

Još bolje, pokušajte biti uspešna Romkinja. Još teže je biti Romkinja bez škole, bez posla i krova nad glavom, u stalnoj brizi za budućnost dece, u okruženju bez razumevanja...” – poručila je poslanica u Skupštini APV Jelena Jovanović na Okruglom stolu čija je tema bila “Položaj Romkinja u AP Vojvodini – izazovi i perspektive”. Skup, u organizaciji pokrajinskog ombudsmana, održan je u toku kampanje ženskog romskog aktivizma, ove godine pod motom “I prava Romkinja su ljudska prava”.

Romkinje su višestruko diskriminisana grupa, one svoju pripadnost polu i etnicitetu, kako je naglasio pokrajinski zaštinik građana - ombudsman dr Zoran Pavlović, “plaćaju skuplje, nego što je to slučaj sa pripadnicima ostalih etničkih zajednica”. Pavlović smatra da ne postoji lak i jednostavan način, samo pravi način poboljšanja njihovog položaja, a to je, pre svega razaranje začaranog kruga bede.


S fakultetom, a nezaposlene

Nije dovoljno obrazovati žene u rosmkoj zajednici, već i muškarce, pogotov očeve, jer oni imaju moć, smatra profesor emeritus UNS Svenka Savić. Ona naglašava da je značajan broj visokoobrazovanih Romkinja u Novom Sadu, ali da nemaju mogućnost da se zaposle, a posebno je poražavajuća činjenica što one posednjih godina vrlo često odlaze iz zemlje.


- Ako želimoda promenimo položaj Romkinja, onda treba da omogućimo svakom romskom dečaku i svakoj devojčici da se školuje, svakoj Romkinji da se zaposli, zaposlenoj pristojnu zaradu, kako bi njeno dete sutra moglo da startuje sa bolje pozicije od one sa koje je ona krenula – rekao je ombudsman Pavlović i dodao da se Romkinjama moraju omogućiti prava i usluge koje joj do sada nisu bile dostupne, mora se zaštitit kada je napadnuta i lečiti kada je bolesna. A, integracija je poput dvosmerne ulice – nema uspešne ako u tome ne učestvuju i komšije Roma, dakle pripadnici većine.

Koordinatorka SOS telefona na jezicma nacionanih manjina Danica Jovanović iz Udružnja Roma Novi Bečej podsetila je da je ovo udruženje jedino koje omogućava ovu vrstu pomoći i na romskom jeziku, dok to nije moguće ni u  jednom centru za socija ni rad u zemlji. Ona je naglasila da institucije ne razumeju, niti uzimaju u obzir specfičan položaj Romkinja, koje se suočavaju sa prislnim ranim brakovima, siromaštvom, rodajom... Po podacima Unicefa, 14 odsto romskih devojčica od 15 do 19 godina su udate pre 14. godine. Slični podaci se odnose i na dečake.


Kršenje prava i krađa budućnost

Detinjstvo Romkinja traje kratko, često se udaju veoma rano i protiv svoje volje. Prislnim brakovima se krše njihova prava, uskraćuje im se obrazovanje, ruinira zdravlje, onemogućava zapošljavanje, krade budućnost... Rigidni multikultaralisti bi rekli, čulo se na skupu, da je reč o bičaju važnom za identite zajednice. Ali, prakse kojom se krše prava dece i na surov nain dovodi u pitanje njihova dobrobit, ne mogu da računaju na očuvanje i zašitu kulture. Pravo mora imati prednost u odnosu na običaje, a dobrobit dece u odnosu na kolektivni identite. Dečijim brakovima pogoduju siromaštvo, neprosvećenost, socijalna izolacija, nezainteresovanost društva, prećutna tolerancija nadležnijh i odsustvo sankcija.


- Velika je diskriminacija Romkinja i Roma kada je reč o komunikaciji sa institucijama – sa njima se razgovara na hodniku i u čekaonicama. I mene kao aktivistkinju najčešće tako primaju. Moramo se boriti dase rasizam i fašizam smanje i nestanu iz institucija sistema – rekla je Jovanović.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Nkolić izneo je da, prema istraživanjima 2013. i 2016. godin o odnosu građana i predstavnika vlasti u Srbiji prema diskriminaciji, postoji velika etnička distanca prema nacionalnim manjinama, pogotovo pema Romima, Albancima i Hrvatima. Naviše pritužbi na diskriminaciju tokom prošle godine bilo je, čak polovina, podneto zbog diskriminacije Roma i Romkinja. Svaka druga strateška parnica pokrenuta je iz istog razloga.

Sa fizičkim i verbalnim nasiljem u porodici suočeno je 75 odsto Romkinja, njihov životni vek je u proseku 48 godina - iznela je zamenica ombudsmana Snežana Knežević, dok je Gordana Stefanović tvrdi da je praksa pokazala da nismo spremni da adekvatno i ravnopravno kao prema ostalim građanima, intervenišemo kada su u pitanju prekid obrazovanja i sklapanje ranih brakova Roma i Romkinja.

B. Opranović

 

Piše:
Pošaljite komentar