Prvi rezultati Odbora SANU za zaštitu srpske muzičke baštine
Veliki deo notnog materijala iz istorije umetničke muzike u Srbiji rasut je po podrumima nezaintersovanih naslednika značajnih kompozitora, po magacinima muzičkih škola, kao i na različitim mestima po svetu, upozorila je kompozitorka Isidora Žebeljan, predsednica Odbora SANU za zaštitu srpske muzičke baštine, koji još čine prof. Dragoljub Katunac, Milana Stojadinović Milić, Borislav Čičovački i Maja Čolović Vasić.
Kao ilustraciju, Isidora Žebeljan je navela činjenicu da ni zaostavština kompozitora i akademika kakav je bio Petar Konjović nije zbrinuta na adekvatan način.
„Još uvek nemamo predstavu gde su neke od njegovih kompozicija. Ili šta reći o delu akademika Milenka Živkovića, koji je studirao u Parizu i bio izuzetan pedagog velikanima kao što je Enriko Josif ili Dušan Radić. Ovog momenta nije moguće izvesti jednu njegovu kompoziciju. To je neverovatno, surovo, ali je tako”, ukazala je Isidora Žebeljan, napominjući da je upravo stoga jedan od prioriteta delovanja Odbora koji vodi stvaranje centralne baze podataka sa imenima kompozitora, njihovim delima i istorijskim podacima, u koji je do sada uneto oko pet hiljada dela naših kompozitora.
Kako kaže, ako su svi ti ljudi uložili vanredan napor, energiju i ljubav u stvaranje nekog dela, onda je je jako tužno da današnje generacije izgube njihovu umetnost. „Mi nikada ne znamo da li ćemo u nekom podrumu naići na muzičko remek delo dostojno Andrićevog romana Na Drini ćuprija. Dok ne istražimo muzičku kulturnu baštinu, mi nismo sigurni da li neko genijalno delo leži pod prašinom i memlom u nekom magacinu. Dok ne budemo znali šta sačinjava našu kulturu, mi jednostavno nemamo ideju šta smo i ko smo”, istakla je kompozitorka.
E. N. L.